S pločama rukujte oprezno, nosimo ih na Macelj i Tezno

ZAGREB - Kao mali crv uporno sam nagrizao veliki jugocvijet, tražeći da se premjesti u jugomuzej, i tamo stoji sve dok se ne sagradi biljni krematorij.

Par dana poslije proslave Dana državnosti RH u predvečerje dugo očekivane i najavljene promjene sramotnog imena najljepšeg zagrebačkog trga, koje ime simbolizira nenarodnu, zločinačku i okupatorsku državu Jugoslaviju, i moja malenkost želi ponosno reprizirati dio svojih tekstova kojima sam kao mali crv, uporno nagrizao veliki jugocvijet, tražeći da se premjesti u jugomuzej i tamo stoji sve dotle dok se ne sagradi biljni krematorij.

Svakodnevno silovanje u središtu Zagreba a policija nemoćna. Da upravo tako. Kada bih se preko tramvajskog razglasa oglasilo Trg maršala tita, putnici bi se hvatali za trbuh, a Pero Tadić kao 18-godišnji zenički tito robijaš, koji nije izvršio nikakvo terorističko djelo, zbog mučnine i bolova u trbuhu bi završavao i na hitnoj pomoći.

Kao dugogodišnji vojnik postrojbe Krug za trg, s perom u ruci, bio sam svjedok jednodnevnih oslobađanja trga, koji bi se već sutrašnjim danom ponovno nalazio pod nenarodnim nadzorom.

Limene ploče i Ferimportova limenka su desetljećima stajali kao kič uljezi među; ulturnim, obrazovnim, ugostiteljskim, umjetničkim i muzejskim institucijama oko HNK-a.

Spomenute limene ploče, kako to ovih dana netko prenese riječi gradonačelnika Milana Bandića, već dugo vremena stoje na jednom šarafu. I to je moje pero već davno zabilježilo ovako.

Maršalova ploča nakrivljena, potrgo je vjetar sa Sljemena. Baba djedu dva poljupca dala, skido ploču šumskoga maršala. Pita tata, di si dosad mala, skidam ploču zloglasnog maršala.

S pločama rukujte oprezno, nosimo ih na Macelj i Tezno.

Sva moja pisanja su bazirana na spoznatoj povijesnoj istini, i čvrstom uvjerenju na pravo svakog naroda na svoju državu i svoju domovinu, na slavljenje datuma i nacionalnih junaka iz svoje nacionalne povijesti, uključujući dakako i prava svih nacionalnih manjina prema međunarodnim standardima.

Povijest na kraju najbolje pokaže tko se i kada nalazio u ulozi imperijalista i okupatora, tko u ulozi nacionalnih izdajnika, a tko u ulozi zaštite i obrane nacionalnih interesa.