Lidija Bradara: U BiH se stekla praksa da uglavnom svi uzimaju presude Ustavnog suda kao sa švedskog stola

Članica Predsjedništva HDZ-a BiH, Lidija Bradara, za televiziju Sarajevo govorila je o značaju partnerstva Osmorke i HDZ-a, ali i o imenovanju na poziciju predsjednice Federacije te potencijalnim opstrukcijama imenovanja potpredsjednika.

Kako kaže Bradara, čeka se konačna potvrda, a do tada nitko ništa sa sigurnošću ne zna. Ipak, u određenim Klubovima naroda je situacija jasnija.

“Ono što je u Klubu hrvatskog naroda jasno to je više od dvotrećinske potpore za vjerojatno kandidata Hrvatskog narodnog sabora, to jest moju malenkost, a onda u Klubu Srba također je poprilično čista situacija, i u Klubu Bošnjaka je to još uvijek poprilično neizvjesno”, tvrdi članica Predsjedništva HDZ-a.

Kada je riječ o mogućim opstrukcijama, nada se da ih neće biti.

“Ova zemlja nema više nikakve mogućnosti za blokade, nadam se ih neće biti i nadam se da ćemo nakon osam godina dobiti vlast u Federaciji”, zaključila je Bradara.

Bradara je mišljenja da se u Bosni i Hercegovini svjedoči drugačijoj političkoj atmosferi no što je to bio slučaj prije ovogodišnjih Općih izbora.

“Prvi put imamo programsku koaliciju koja je napisana i to se osjetilo prilikom imenovanja gospođe Krišto. Imala je ekspoze, rasprava je uglavnom bila korektna, ali sve u svemu ta neka atmosfera koja se osjetila, nadam se i da će se nastaviti”, istakla je.

Komentirala je i što za HDZ znači partnerstvo sa strankama Osmorke.

“Mi smo uvijek nastojali napraviti neki politički dogovor, ali sami znate da mi nikad nismo koristili riječ koalicija već političko partnerstvo i ovo što sada vidimo jeste drugi ambijent. Mi smo ipak dobili kandidatski status i zemlja ima jedinu šansu kretanja ka EU i da teška pitanja ostavljamo za sutra ako ih ne možemo danas riješiti. Oba su sporazuma potpisana i za FBiH i za razinu države”, istakla je Bradara.

Naglasila je da Federacija BiH i država nemaju proračun za narednu godinu, a da je to veoma važno za sve uposlenike državnih institucija te za građane jer implicira stabilnost.

Odgovorila i na pitanje smatra li da će biti teško praviti projekte i voditi procese sa osam različitih stranaka.

“Ako ima volje, ima i načina. Postoji nešto što se zove politička korektnost. Mislim da se kroz kompromise i želju da ne namećete svoja rješenja drugima, sva pitanja mogu rješavati. Vjerojatno Osmorki, kako se to žargonski zove, neće biti lako, ali i HDZ unutar HNS-a funkcionira s velikim brojem stranaka i nadam se da ako su iskreni partneri iz Osmorke, da će oni naći načina kako zajednički funkcionirati ukoliko to nekada izgleda kao da nemaju sličnosti”, mišljenja je.

Komentirala je i ponovno usvajanje Zakona o nepokretnoj imovini RS-a koji je državni Ustavni sud u septembru ove godine stavio van pravne snage.

“Mi se stalno vraćamo na iste teme. U BiH se stekla praksa da uglavnom svi uzimaju presude Ustavnog suda kao sa švedskog stola. Uzmete ono što vam se dopada, a što vam se ne dopada osporavate. Postoji i presuda ‘Božo Ljubić’ o legitimnom predstavljanju koja je za veliki dio javnosti nešto o čemu se ne treba pričati i onda naravno u takvom ambijentu imate one koji likuju nad presudama Ustavnog suda i nerazumijevanje odluka koje donesu pravosudne institucije. Sad je pitanje što je država”, istakla je.

Govorila je i o primjerima perspektivne vojne imovine, što je državna imovina i o neperspektivnoj imovini koja je vraćena na upravljanje lokalnim zajednicama ističući kako postoji i nepersketivna vojna imovina koja, niti se vraća lokalnoj samoupravi niti o njoj neko vodi računa, sve dok ne postane opasnost za lokalno stanovništvo.

“Tako da, u svakom slučaju mislim da se zakoni i oni koji tvrde da svu imovinu treba upisati na državu, da općine nisu država, a ja mislim da jesu, o tome bi se trebala provesti široku raspravu, kako riješiti pitanje tzv. državne imovine. Što je sa restitucijom? S perspektivnom imovinom. Oni koji donose takve zakone očito imaju svoje razloge zašto ih donose. Ovdje imate retoriku koja se razvija do neslućenih razmjera, ne stignemo vidjeti ni što piše u dokumentu, ali svi komentiramo”, zaključila je Bradara.