Rat prije rata 1.dio

Dokumentarni prodor u povijest inspiriran stvarnim događajima!

Tito bi uskoro trebao proslaviti svoj 88. rođendan. Dok se konzilij liječnika grčevito bori za njegov život, režim skriva od javnosti da je Tito već gotovo tri mjeseca na aparatima. Otkriva to dosje Operativne akcije ‘Centar’, zavedene netom nakon što Tito dolazi u ljubljanski Klinički centar. Dio partijskog i obavještajnog vrha, koji jedini zna da je predsjednik na aparatima i da se više neće probuditi, prigrabljuje sve veću vlast. Netom prije smrti na adresu ljubljanskog nadbiskupa, Alojza Šostara, stiže brzojav da Tito traži sveti sakrament bolesničkog pomazanja. Istodobno, jaka intelektualna opozicijska jezgra, uz izravnu pomoć neprijatelja iz inozemstva, pokušat će doći do vlasti. Jezgru čine – dr. Franjo Tuđman i još petorica hrvatskih nacionalista: Marko Veselica, Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić i Ivan Zvonimir Čičak. Otkriva to OA “Most”. Nakon pada komunizma otkriti će se da su najmanje dvojica iz te grupe, godinama surađivala s tajnim službama.

Samo nekoliko mjeseci poslije Titove smrti, Udba otvara istrage protiv Franje Tuđmana i Marka Veselice. ‘Pakiranje’ je međutim počelo godinu dana ranije. Tuđmana i Veselicu skupo je stajao i jedan razgovor u restoranu “Fontana” u Gračanima. Prokazao ih je jedan od sudionika sastanka i optužio za osnivanje “užeg rukovodstva hrvatskih opozicionih snaga”. Tek kada je postao predsjednik, Tuđman je saznao njegov identitet.

Dok je Udbom upravljala partija, KOS-om je upravljao izravno Tito. KOS sada ostaje bez nadzora i počinje nadzirati civilne strukture. Istodobno obavještajni rat poprima do tada nepoznatu dimenziju.

Novac koji su tajne službe osamdesetih ilegalnim putem isisale iz zemlje, dosegnuo je zastrašujuće razmjere. Crni fondovi tajnih službi, pohranjeni u offshore kompanijama neokrznuti su preživjeli promjenu vlasti i spremno dočekali privatizaciju. Većina današnje slovenske i hrvatske industrije, tvrdi jedan od sugovornika, privatizirana je crnim fondovima tajnih službi. Krakovi crnog novca Udbe i KOS-a završavaju u velikim i moćnim gospodarskim sustavima koji su potom otvarali stotine tvrtki kćeri.

Rat prije rata je hrvatska igrano-dokumentarna serija od deset nastavaka u trajanju od po 50 minuta iz 2018. godine, redatelja Miljenka Manjkasa. Završni prizori snimljeni su u Tkalčićevoj rujna 2017. godine.

Serija govori o tajnome obavještajno-političkom ratu jugoslavenskih obavještajnih služba tijekom 1980-ih te početkom 1990-ih godine. Seriju snima produkcijska tvrtka Intermedia grupa za Hrvatsku radioteleviziju (HRT). Obuhvaća razdoblje od smrti Josipa Broza Tita do proglašenja hrvatske neovisnosti. Epizode se bave temama poput atentata na Brunu Bušića i Nikolu Štedula, Memoranduma SANU, osnivanja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na zagrebačkome Jarunu, planova nekadašnje jugoslavenske vojske o općemu napadu na Republiku Hrvatsku, tajnoga uvoza oružja za obranu domovine uoči srpske agresije, uhićenja generala Milana Aksentijevića, proboja za Vukovar u listopadu 1991. godine, tajnoga sastanka Ivice Račana s generalima Jugoslavenske narodne armije (JNA), osnivanja Miloševićevih vlastitih oružanih postrojba, eksplozije u zagrebačkoj židovskoj općini te pitanja tko je i kako naoružavao pobunjene Srbe u Republici Hrvatskoj te ostale dramatične događaje iz tog razdoblja.

Cilj je uz pomoć sudionika zbivanja i povjesničara te igranih prizora s glumcima vjerno dočarati zbivanja u posljednjemu desetljeću SFRJ netom prije njezina sloma i raspada. Agresija Srbije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu je poznata. Film nastoji ispraviti ono što se danas često zaboravlja što je prethodilo agresiji, a nakon smrti Josipa Broza Tita. Bilo je to razdoblje preslagivanja u jugoslavenskim tajnim službama. KOS, ondašnja vojna obavještajna služba počinje se miješati u rad civilnih tajnih služba, pod upravom SKJ. Iz toga se rađa sukob.

Prikazane su brojne poznate povijesne osobe:

Dražen Kühn glumi prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana

Željko Königsknecht glumi Slobodana Miloševića, srbijanskog predsjednika

Zijad Gračić glumi predsjednika Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Borisava Jovića

Stojan Matavulj glumi Veljka Kadijevića, ministra obrane SFRJ

Dinko Čutura glumi Ivicu Račana, čelnika SKH-SDP

Slaven Knezović glumi Blagoja Adžića, zapovjednika JNA

Vinko Kraljević glumi Josipa Perkovića, djelatnika UDBE 1980-ih

Žarko Potočnjak glumi Josipa Boljkovca, hrvatskog ministra unutarnjih poslova

Ranko Zidarić glumi Jovana Raškovića, osnivača separatističke Srpske demokratske stranke

u ostalim ulogama: Goran Grgić, Boris Svrtan i brojni drugi.

Pomoćnik redatelja je Val Kurtin, direktor fotografije Mario Marko Krce, a za scenografiju je zadužen Ivan Ivan. Urednik igrano-dokumentarne serije je Vladimir Brnardić.