Dio nekadašnjeg Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva pridružen SSSR-u – 1945.

Stoljećima je područje Karpatske Rutenije bilo u sastavu Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, a ondje su se nalazile ugarske županije Ung, Bereg, Ugocsa i Máramaros. Danas je to područje dio Ukrajine.

Na današnji dan 1945. godine Karpatska Rutenija pridružena je SSSR-u, čime je ta regija postala dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Karpatska Rutenija danas je najzapadniji dio Republike Ukrajine, a nazivaju je također i Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina. Zanimljivo je da Karpatska Rutenija danas izravno graniči s Mađarskom, a dotiče također i Poljsku, Slovačku i Rumunjsku (Transilvaniju).

Stoljećima je područje Karpatske Rutenije bilo u sastavu Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, a ondje su se nalazile ugarske županije Ung, Bereg, Ugocsa i Máramaros. Glavna su naselja na području Karpatske Rutenije:

Užgorod (mađ. Ungvár)
Mukačevo (mađ. Munkács)
Hust (mađ. Huszt)
Beregove (mađ. Beregszász)
Čop (mađ. Csap).
Danas područje Karpatske Rutenije unutar Ukrajine nosi naziv Zakarpatska oblast, a glavni joj je grad spomenuti Užgorod. Zakarpatska oblast ima oko 1,250,000 stanovnika, a površina joj je 12,777 četvornih kilometara (gotovo je 4 i pol puta manja od površine Republike Hrvatske).

Ostali događaji na današnji dan:
1149 – Ubijen križarski vođa Rajmund od Poitiersa u Bitki kod Inaba
1444 – Skenderbegova pobjeda na Turcima
1613 – Izgorjelo londonsko kazalište Globe
1767 – Zakon o carinama na uvoz u američke kolonije
1776 – Franjevac Francisco Palou osnovao misiju sv. Franje Asiškog na mjestu današnjeg San Francisca
1786 – Petsto katolika preselilo iz Škotske u Kanadu
1807 – Bitka kod Atosa (Rusko-turski rat)
1880 – Francuska anektirala Tahiti (Kraj Kraljevstva Tahiti)
1881 – Muhamed Ahmad proglasio se Mahdijem na području Sudana
1900 – Utemeljena zaklada za dodjelu Nobelove nagrade
1913 – Započeo Drugi balkanski rat
1916 – Irac Sir Roger Casement osuđen na smrt
1974 – Isabel Perón zaprisegnuala za prvu žensku predsjednicu u Argentini
1980 – Žena izabrana za predsjednicu Islanda (Vigdís Finnbogadóttir)
2007 – Apple predstavio iPhone
2009 – Djevojčica jedina preživjela pad aviona sa 153 putnika

Rođeni:
1475 – Beatrice d’Este
1793 – Josef Ressel
1798 – Giacomo Leopardi
1818 – isusovački svećenik Angelo Secchi
1849 – Sergej Witte
1858 – Julia Lathrop
1861 – William James Mayo
1879 – biskup kardinal Benedetto Aloisi Masella
1880 – Ludwig Beck
1880 – katolički svećenik Ivan Kuhar
1882 – Franz Seldte
1886 – Robert Schuman
1900 – Antoine de Saint-Exupéry
1903 – Alan Blumlein
1906 – Heinz Harmel
1911 – princ Bernhard od Nizozemske
1912 – Émile Peynaud
1919 – nadbiskup kardinal Ernesto Corripio y Ahumada
1921 – Reinhard Mohn
1925 – Giorgio Napolitano
1926 – Jaber Al-Ahmad Al-Jaber Al-Sabah
1929 – Oriana Fallaci
1944 – kardinal Seán Patrick O’Malley
1946 – Egon von Fürstenberg
1963 – Anne-Sophie Mutter
1972 – Samantha Smith
1978 – Nicole Scherzinger
1980 – Petar Šuto
1981 – Fernando Alonso

Umrli:
67 – sv. Petar i Pavao (tradicionalni datum)
1149 – Raymond od Poitiersa
1315 – bl. Rajmund (Ramon, Ramón) Llull
1509 – Margaret Beaufort
1520 – Montezuma II.
1779 – Anton Raphael Mengs
1831 – barun Heinrich Friedrich Karl vom und zum Stein
1840 – Lucien Bonaparte
1852 – Henry Clay
1853 – Adrien-Henri de Jussieu
1854 – Zsuzsanna Kossuth
1860 – Thomas Addison
1861 – Elizabeth Barrett Browning
1875 – car Ferdinand I.
1895 – Thomas Henry Huxley
1895 – maršal Floriano Peixoto
1919 – José Gregorio Hernández
1932 – Ivan Rendić
1936 – katolički svećenik János Szlepecz
1940 – Paul Klee
1941 – Ignacy Jan Paderewski
1967 – Jayne Mansfield
1967 – Primo Carnera
1969 – Moise Tshombe
1977 – Magda Lupescu
1982 – Pierre Balmain
1995 – Lana Turner
2002 – Rosemary Clooney
2003 – Katharine Hepburn
2004 – Stipe Šuvar
2009 – Joe Bowman