Istrijebljena velika ptica po kojoj su ime dobili pingvini – 1844.

Posljednja dva potvrđena primjerka velikih njorki (Pinguinus impennis) ubijena su na današnji dan 1844. godine na otočiću Eldeyu pokraj Islanda. Taj je otočić sličan strmoj stijeni koja izranja iz mora.

Na današnji dan 1844. godine ubijeni su posljednji primjerci velike njorke, čime je ta ptičja vrsta istrijebljena. Velika njorka imala je latinsko ime Pinguinus impennis i zapravo je naziv „pingvin“ nastao od njenog imena na jezicima koji su se koristili u sjevernoj i zapadnoj Europi. Pingvini, koji danas žive oko Južnog pola, dobili su tek kasnije ime po njoj, jer su europski istraživači na južnoj polutki Zemlje smatrali da su pingvini slični velikim njorkama. Unatoč površnoj sličnosti, pingvini nisu u bliskom srodstvu s velikim njorkama, premda su preuzeli od njih ime. Napomenimo, pingvini žive isključivo na južnoj polutki Zemlje, dok su velike njorke isključivo živjele na sjevernoj.

Velika njorka bila je prilično velikih dimenzija, prosječne visine od 75 do 85 centimetara i težine od oko pet kilograma. Nije mogla letjeti, no bila je izvrstan plivač. Živjela je u velikim kolonijama, s mnogo jedinki koje su se najčešće stiskale jedne uz druge na stijenama. Ljudi su ih uvelike izlovljavali radi paperja, što je dovelo do velikog smanjenja njihovog broja.

Posljednja dva potvrđena primjerka velikih njorki ubijena su na današnji dan 1844. godine na otočiću Eldeyu pokraj Islanda. Taj je otočić sličan strmoj stijeni koja izranja iz mora, a na njemu je nekoć živjela cijela kolonija velikih njorki. Posljednji ubijeni primjerci navodno su predstavljali par koji je imao i izlegnuto jaje. Navodno je čak i to jaje bilo oštećeno prilikom ubojstva spomenutih dviju posljednjih primjeraka.

Ostali događaji na današnji dan:
535 – Ustoličen papa sv. Agapit I.
1326 – Dogovor Norveške i Novgoroda o granici na području Finnmarka
1621 – Osnovana Nizozemska zapadnoindijska kompanija
1658 – Papa Aleksandar VII. imenovao sv. Franju de Lavala apostolskim vikarom u Novoj Francuskoj
1781 – Jack Jouett krenuo upozoriti Thomasa Jeffersona na nadolazeći britanski napad (Američki rat za nezavisnost)
1839 – Uništenje 1.2 milijuna kilograma opijuma postalo povod za Opijumski rat
1862 – Veliki prosvjedi u engleskom Sheffieldu zbog glasina o krađi tijela iz grobova
1863 – Papa bl. Pio IX. potvrdio Kongregaciju Presvetog Sakramenta (Societas Sanctissimi Sacramenti)
1866 – Fenianci istjerani iz Ontarija
1889 – Prvi dalekovod u SAD-u
1895 – Predstavljen Rodinov spomenik Građani Calaisa
1940 – Luftwaffe bombardirala Pariz
1940 – Kraj Bitke kod Dunkirka (Drugi svjetski rat)
1942 – Japan izvršio napad na američki otok Unalasku (Drugi svjetski rat)
1944 – Savezničko bombardiranje Splita (Drugi svjetski rat)
1965 – Lansiran Gemini 4
1968 – Feministica Valerie Solanas ustrijelila slikara Andyja Warhola
1969 – Australski nosač zrakoplova prepolovio američki razarač
1973 – Nesreća sovjetskog nadzvučnog zrakoplova Tupoljev Tu-144
1984 – Započela operacija Plava zvijezda (indijski napad na Zlatni hram Sikha)

Rođeni:
1540 – nadvojvoda Karlo Habsburški
1723 – Giovanni Antonio Scopoli
1726 – James Hutton
1743 – Wilhelm I. von Hessen-Kassel
1745 – Jean-Joseph d’Apcher
1770 – Manuel Belgrano
1808 – Jefferson Davis
1817 – bl. Paulina (Pauline) von Mallinckrodt
1818 – general Louis Faidherbe
1819 – isusovački general Anton Anderledy
1843 – kralj Fridrik VIII. od Danske
1865 – kralj George V. od Velike Britanije
1873 – Otto Loewi
1899 – Georg von Békésy
1901 – Zhang Xueliang
1904 – Charles R. Drew
1905 – Martin Gottfried Weiss
1906 – Josephine Baker
1925 – Tony Curtis
1926 – Allen Ginsberg
1931 – Raúl Castro
1933 – Isa bin Salman Al Khalifa
1942 – Curtis Mayfield
1958 – Margot Käßmann
1963 – Anica Dobra
1864 – Ransom E. Olds
1968 – Saffron
1980 – katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani
1982 – Jelena Isinbajeva
1986 – Rafael Nadal

Umrli:
544 – sv. Klotilda (Chrodechilda)
800 – Staurakije
1395 – car Ivan Šišman
1397 – William de Montacute, lord Salisbury
1411 – Leopold IV. od Austrije
1548 – katolički biskup Juan de Zumárraga
1657 – William Harvey
1780 – Thomas Hutchinson
1844 – Luj XIX.
1861 – Stephen A. Douglas
1875 – Georges Bizet
1877 – Ludwig von Köchel
1899 – Johann Strauss Mlađi
1924 – Franz Kafka
1946 – Mihail Kalinjin
1963 – papa sv. Ivan XXIII.
1964 – Frans Eemil Sillanpää
1970 – Hjalmar Schacht
1977 – Roberto Rossellini
1989 – Ajatolah Homeini
1990 – Robert Noyce (Intel)
2001 – Anthony Quinn
2004 – Frances Shand Kydd
2009 – David Carradine
2011 – Jack Kevorkian