Lord Castlereagh – anglo-irski aristokrat zaslužan za rušenje Napoleonovog carstva – 1769.

Lord Castlereagh vršio je niz funkcija u britanskoj vladi, a 1812. godine postao je ministrom vanjskih poslova. Tu je funkciju obavljao u ključnim trenucima borbe europskih saveznika protiv Napoleona Bonapartea.

Na današnji dan 1769. godine rođen je Robert Stewart, lord Castlereagh, jedan od europskih državnika najzaslužnijih za konačno uništenje Napoleona Bonapartea. Zanimljivo je da su on i Napoleon bili vršnjaci, rođeni u razmaku manjem od dva mjeseca (Napoleon se rodio u kolovozu iste godine). Lord Castlereagh rođen je u Dublinu u Irskoj, prilično daleko od Napoleonovog rodnog Ajaccija na Korzici. Potjecao je iz irske protestantske obitelji, koja je u vrijeme njegovog oca dobila visoku titulu markiza od Londonderryja (Marquess of Londonderry). Zanimljivo je da je polubrat lorda Castlereagha – Charles – bio pradjed kasnijeg britanskog premijera Winstona Churchilla.

Lord Castlereagh vršio je niz funkcija u britanskoj vladi, a 1812. godine postao je ministrom vanjskih poslova. Tu je funkciju obavljao u ključnim trenucima borbe europskih saveznika protiv Napoleona Bonapartea pa je bio kolega kneza Klemensa Wenzela von Metternicha, ministra vanjskih poslova Austrijskog Carstva. Lord Castlereagh imao je, nakon pobjede nad Bonaparteom, veliku ulogu i na znamenitom Bečkom kongresu, koji je oblikovao Europu u postnapoleonskom razdoblju.

Na Bečkom kongresu bio je lord Castlereagh, kao britanski ministar vanjskih poslova, ključni sudionik, uz spomenutog Metternicha (predstavnika zemlje domaćina) i osobito spretnog francuskog ministra vanjskih poslova Charlesa Mauricea de Talleyrand-Périgorda. Castlereagh je funkciju šefa britanske diplomacije zadržao sve do svoje smrti 1822. godine. Umro je samo godinu dana nakon Napoleona Bonapartea, a prije smrti od oca je bio naslijedio i spomenutu visoku titulu markiza od Londonderryja.

Ostali događaji na današnji dan:
618 – Početak dinastije Tang u Kini
1053 – Bitka kod Civitatea između Normana i papinskih snaga
1178 – Zabilježen snažan udar meteorita u Mjesec
1264 – Prvi sigurno poznati sastanak Irskog parlamenta
1429 – Sv. Ivana Orleanska preokrenula ishod rata pobjedom u Bitki kod Pataya
1464 – Umro Rogier van der Weyden
1757 – Bitka kod Kolina (Sedmogodišnji rat)
1812 – Američki kongres objavio rat Engleskoj
1873 – Susan B. Anthony kažnjena jer je pokušala glasovati na izborima u SAD-u
1900 – Carica udovica Longyu naredila ubojstvo svih stranaca u Kini
1928 – Nestao polarni istraživač Roald Amundsen
1940 – Charles de Gaulle pokrenuo francuski Pokret otpora
1953 – Svrgnut posljednji egipatski kralj Fuad II.
1954 – Pierre Mendès-France postao francuski premijer
2006 – Lansiran prvi satelit Kazahstana
2009 – Lansiran Lunar Reconnaissance Orbiter

Rođeni:
1466 – Ottaviano Petrucci
1597 – bl. Ivana od Križa (Juana de la Cruz)
1666 – sv. Ivana (Jeanne) Delanoue
1667 – Ivan Trubeckoj
1757 – Ignaz Pleyel
1769 – Robert Stewart, lord Castlereagh
1812 – Ivan Gončarov
1839 – William H. Seward, Jr.
1845 – Charles Louis Alphonse Laveran
1868 – Miklós Horthy
1884 – Édouard Daladier
1901 – velika kneginja Anastazija
1913 – Robert Mondavi
1918 – Franco Modigliani
1922 – Nela Eržišnik
1929 – Jürgen Habermas
1931 – Fernando Henrique Cardoso
1934 – Pavle Dešpalj
1936 – Barack Obama, Sr.
1942 – Paul McCartney
1942 – Thabo Mbeki
1946 – Fabio Capello
1949 – Jarosław i Lech Kaczyński
1952 – Isabella Rossellini
1964 – Uday Hussein
1973 – Julie Depardieu

Umrli:
741 – car Lav III. Izaurijski
1291 – Alfonso III. od Aragona
1464 – Rogier van der Weyden
1650 – isusovački svećenik Christoph Scheiner
1673 – časna službenica Božja Ivana (Jeanne) Mance
1772 – Gerard van Swieten
1794 – François Buzot
1794 – James Murray
1835 – William Cobbett
1858 – Rani Lakshmibai
1874 – Fran Kurelac
1892 – Thomas Cook
1902 – Samuel Butler
1911 – Franjo Ksaver Kuhač
1915 – Eufemio Zapata
1916 – Max Immelmann
1928 – Roald Amundsen
1936 – Maksim Gorki
1937 – Gaston Doumergue
1945 – general Simon Bolivar Buckner, Jr.
1947 – Shigematsu Sakaibara
1959 – Ethel Barrymore
1974 – maršal Georgij Žukov
1986 – Frances Scott Fitzgerald
2010 – José Saramago
2011 – Jelena Bonner