Mađarska princeza Mária Antónia Koháry – nasljednica 150,000 hektara zemljišta – 1797.

Otac joj je ostavio posjed od oko 150,000 hektara, jedan od najvećih u Europi. Ta je baština procjenjivana na 20 milijuna tadašnjih franaka, a pripala je u cijelosti njoj jer joj roditelji nisu imali druge djece koja bi ih nadživjela.

Na današnji dan 1797. godine rođena je Mária Antónia Koháry, ugarska plemkinja čiji su potomci zasjeli na čitav niz europskih prijestolja. Naime, njenom udajom za princa Ferdinanda Georga Augusta od Sachsen-Coburg-Gothe nastala je moćna dinastija Sachsen-Coburg-Gotha-Koháry, koja je zavladala Portugalom i Bugarskom, a njeni su potomci došli i na prijestolja Rumunjske, Austro-Ugarske i Jugoslavije.

Mária Antónia Koháry rođena je kao grofica u Budimu. Po godini rođenja (1797.) bila je vršnjakinja romantičarskog skladatelja Franza Schuberta, a samo je nekoliko godina bila starija od hrvatskog bana Josipa Jelačića. Njen otac Ferencz József Koháry bio je jedan od najbogatijih ljudi u Habsburškoj Monarhiji, a potjecao je iz ugarske grofovske obitelji Koháry de Csábrág et Szitnya.

Navodno je otac ostavio svojoj kćeri Máriji Antóniji Koháry posjed od oko 150,000 hektara, jedan od najvećih u Europi. Ta je baština procjenjivana na 20 milijuna tadašnjih franaka, a pripala je u cijelosti njoj jer joj roditelji nisu imali druge djece koja bi ih nadživjela. Dapače, 1815. godine otac joj je dobio titulu princa (kneza) u Austrijskom Carstvu, što je bila ponajviša aristokratska titula.

Udajom je Mária Antónia Koháry postala kneginjom (princezom) od Sachsen-Coburg-Gothe. Njen suprug bio je izvanredno dobro dinastički umrežen jer mu je jedan brat postao belgijskim kraljem, a jedna mu je sestra bila majka britanske kraljice Viktorije. Djeca Márije Antónije Koháry bila su:

Ferdinand – koji je postao kraljem Portugala, a čiji je unuk postao kraljem Rumunjske
August – čiji je sin Ferdinand postao kraljem Bugarske
Viktorija – čiji se sin oženio prijestolonasljednicom Brazilskog Carstva
Leopold.

Ostali događaji na današnji dan:
311 – Sv. Miltijad postao papom
963 – Bizantska vojska proglasila Nikefora Foku carem
1555 – Osmanski admiral Turgut Reis opljačkao talijanski grad Paolu
1644 – Bitka kod Marston Moora (Engleski građanski rat)
1679 – Prva ekspedicija došla na područje Minnesote (Daniel Greysolon de Du Luth)
1698 – Patentirana prva parna pumpa
1816 – Nesreća francuske fregate Méduse
1823 – Kraj portugalske vlasti u Brazilu
1833 – Prvi zakon o zabrani rada djece
1839 – Pobuna na brodu Amistad
1871 – Talijanski kralj pobjednički ušao u Rim
1881 – Atentat na američkog predsjednika Jamesa Garfielda
1890 – Zakon protiv trustova u SAD-u
1897 – Patentiran radio
1900 – Prvi let cepelinom (LZ 1)
1940 – Uhićen indijski borac za nezavisnost Subhas Chandra Bose
1962 – Osnovana kompanija Wal-Mart
1966 – Prvi francuski nuklearni test na Tihom oceanu
1976 – Ujedinjeni Sjeverni i Južni Vijetnam
1986 – Rodrigo Rojas i Carmen Gloria Quintana živi spaljeni
1990 – Kosovo proglašeno republikom
1991 – Sukob kod vojarne “Maršal Tito” u Zagrebu
1991 – Utemeljena 111. brigada Hrvatske vojske
1991 – Utemeljena 104. brigada Hrvatske vojske
2002 – Prvi solo let u balonu oko svijeta

Rođeni:
1262 – Artur II. od Bretanje
1489 – Thomas Cranmer
1492 – Elizabeth Tudor
1667 – kardinal Pietro Ottoboni
1698 – Francesco III. d’Este
1714 – Christoph Willibald Gluck
1724 – Friedrich Gottlieb Klopstock
1797 – Mária Antónia Koháry
1849 – Marija Terezija od Austrije
1869 – Liane de Pougy
1869 – Milan Šenoa
1876 – Wilhelm Cuno
1877 – Hermann Hesse
1882 – Marie Bonaparte
1903 – Alec Douglas-Home
1903 – kralj Olav V.
1904 – René Lacoste
1908 – Thurgood Marshall
1914 – admiral Erich Topp
1915 – Arthur Valerian Wellesley
1916 – Hans-Ulrich Rudel
1922 – Pierre Cardin
1923 – Wisława Szymborska
1925 – Medgar Evers
1925 – Patrice Lumumba
1930 – Carlos Menem
1942 – Vicente Fox
1947 – Larry David
1956 – Jerry Hall
1986 – Lindsay Lohan

Umrli:
862 – sv. Swithun
936 – Henrik I. Ptičar
1298 – Adolf od Nassaua
1387 – bl. Petar (Pierre) de Luxembourg, biskup i kardinal
1566 – Nostradamus
1616 – sv. Bernardin (Bernardino) Realino
1621 – Thomas Harriot
1674 – Eberhard III. od Württemberga
1743 – Spencer Compton, lord Wilmington
1778 – Jean-Jacques Rousseau
1833 – Gervasio Antonio de Posadas
1843 – Samuel Hahnemann
1850 – Robert Peel
1883 – Milan Makanec
1914 – Joseph Chamberlain
1915 – Porfirio Díaz
1932 – Manuel II. od Portugala
1934 – Ernst Röhm
1961 – Ernest Hemingway
1972 – Joseph Fielding Smith
1973 – feldmaršal Ferdinand Schörner
1977 – Vladimir Nabokov
1989 – Andrei Gromiko
1997 – James Stewart
1999 – Mario Puzo
2012 – katolički svećenik John E. Brooks
2013 – Douglas Engelbart