Markiz d’Apchier – organizator lova na zloglasnu „Zvijer iz Gévaudana“ – 1798.

Kad je bio u 20. godini života, odlučio je markiz organizirati lov na „Zvijer iz Gévaudana“ jer su žrtve na području oko njegovih posjeda bile izrazito brojne.

Na današnji dan 1798. godine umro je francuski markiz Jean-Joseph d’Apchier (Apcher). Slavnim je postao još u svojoj mladosti jer je organizirao lov na zloglasnu „Zvijer iz Gévaudana“ (fr. la Bête du Gévaudan). Radilo se o zastrašujućoj pojavi koja je terorizirala okolicu Gévaudana u južnoj Francuskoj 1760-ih godina. Smrtno je stradalo više od 100 osoba, od kojih je većina bila izjedena. Markiz Jean-Joseph d’Apchier bio je u trenutku prvog napada „Zvijeri iz Gévaudana“ 1764. godine 16-godišnji aristokrat iz lokalne zemljoposjedničke obitelji. Dobio je titulu „markiza od Apchiera“ (fr. marquis d’Apchier), nazvanu po tamošnjem dvorcu. Potjecao je iz obitelji de Châteauneuf-Randon, a majka mu je bila sestra kardinala de La Rochefoucaulda. Godine 1767., kad je bio u 20. godini života, odlučio je markiz organizirati lov na spomenutu „Zvijer iz Gévaudana“ jer su žrtve na području oko njegovih posjeda bile izrazito brojne. Angažirani su mnogi lovci, među kojima i iskusni lokalni lovac Jean Chastel. Konačno su uspjeli ubiti jednu veliku životinju, nakon čega su napadi prestali. Pretpostavlja se da je „Zvijer iz Gévaudana“ bio natprosječno velik vuk ljudožder ili možda životinja nastala križanjem vuka i psa.
Nakon ubijanja „Zvijeri iz Gévaudana“ markiz se posvetio vojnoj karijeri. Dosegao je čin „maréchal de camp“, što je bio najniži generalski čin u Francuskoj tijekom Starog režima (ne treba ga zamijeniti s mnogo višim činom feldmaršala u drugim državama). Markiz je preminuo tijekom Francuske revolucije, u dobi od 50 godina. Smrt ga je zadesila na današnji dan 1798. godine u inozemstvu – u gradu Barceloni – kamo je tijekom revolucije emigrirao.

Ostali događaji na današnji dan:
82 pr. Kr. – Marš na Rim vojskovođe Kornelija Sule
1734 – Rođen Daniel Boone
1783 – Oproštaj američkog predsjednika Georgea Washingtona
1795 – Izabrani članovi Direktorija u Francuskoj
1889 – Započela opsada Ladysmitha
1916 – Hussein bin Ali proglasio se kraljem arapskih država
1917 – Balfourova deklaracija o židovskom pitanju
1920 – Prva radijska postaja na svijetu (KDKA iz Pittsburgha)
1936 – BBC pokrenuo svoj televizijski program
1957 – Ugledan navodni NLO u Levellandu u Teksasu
1959 – Skandal na američkom kvizu “Twenty One”
1976 – Jimmy Carter pobijedio Geralda Forda na predsjedničkim izborima
1982 – Lansiranje britanskog televizijskog kanala Channel 4
1984 – Smaknuta žena-serijski ubojica Velma Barfield

Rođeni:
971 – Mahmud of Ghaznija (azijski osvajač)
1667 – Jakov Sobjeski (poljski plemić)
1734 – Daniel Boone (američki narodni junak)
1754 – general Gaspard de Bernard de Marigny
1755 – Marija Antoaneta (francuska kraljica)
1766 – Joseph Radetzky (austrijski feldmaršal)
1767 – Edward Augustus, vojvoda od Kenta i Strathearna (otac kraljice Viktorije)
1785 – nadbiskup kardinal Karlo Habsburg-Lothringen
1795 – James Knox Polk (američki predsjednik)
1815 – George Boole (britanski matematičar)
1865 – Warren G. Harding (američki predsjednik)
1877 – sluga Božji Josip De Piro (svećenik i misionar)
1877 – Aga Khan III. (šijitski imam)
1893 – Battista Farina (Pininfarina)
1913 – Burt Lancaster (američki glumac)
1927 – John Sainsbury (lord Sainsbury)
1929 – Amar Bose (američki inženjer)
1938 – španjolska kraljica Sofija
1966 – David Schwimmer (američki glumac)
1966 – Dubravko Šimenc (hrvatski vaterpolist)
1967 – Zvonimir Soldo (hrvatski nogometaš)

Umrli:
1148 – sv. Malahija iz Armagha (Mael Maedoc Ua Morgair)
1285 – aragonski kralj Petar III.
1327 – aragonski kralj Jaime II. El Justo (Pravedni)
1469 – Piero di Cosimo Medici
1716 – Engelbert Kaempfer
1798 – markiz Jean-Joseph d’Apcher
1807 – francuski političar barun de Breteuil
1877 – pruski vojskovođa grof Friedrich von Wrangel
1887 – švedska operna pjevačica Jenny Lind
1950 – irski književnik George Bernard Shaw
1963 – Ngo Dinh Diem
1970 – kardinal Richard Cushing
1970 – Pierre Veyron
1975 – Pier Paolo Pasolini
1979 – Jacques Mesrine
1982 – Lester Roloff
1987 – Anka Krizmanić
1992 – fra Jerko Fućak
2004 – Zayed bin Sultan Al Nahyan
2004 – Theo van Gogh