Osnovan ruski grad Vladivostok – „Vladar istoka“ – 1860.

Vladivostok je postao najvažnijim ruskim uporištem na Dalekom istoku i sjedištem Ruske tihooceanske flote. Važnost je dobio i kao završna stanica znamenite Transsibirske željeznice.

Na današnji dan 1860. godine osnovan je Vladivostok, najveći ruski grad na Dalekom istoku. Ime Vladivostok na ruskom jeziku otprilike znači „vladar istoka“, a analogno je nazivima nekih drugih gradova koje su Rusi osnovali u carsko doba (npr. Vladikavkaz). Zanimljivo je da je nekoć područje oko današnjeg Vladivostoka pripadalo Kineskom Carstvu, a ugovorima u Aigunu i Pekingu predano je Rusiji. Rusi su se još godinama trudili protjerati preostale Kineze iz tog kraja, uključujući kineske tragače za zlatom.

Vladivostok je s vremenom postao najvažnijim ruskim uporištem na Dalekom istoku i sjedištem Ruske tihooceanske flote. Važnost je dobio i kao završna stanica znamenite Transsibirske željeznice, najduže željezničke linije na svijetu. Zanimljivo je da dužina pruge od Moskve do Vladivostoka Transsibirskom željeznicom iznosi čak 9,289 kilometara.

Danas Vladivostok ima oko 600,000 stanovnika, a zanimljivo je da je od granice sa Sjevernom Korejom udaljen samo oko 120 kilometara zračnom linijom. Dapače, od granice Rusije i Kine udaljen je samo oko 50 kilometara. Kroz Vladivostok Rusi uvoze velik broj japanskih vozila.

Ostali događaji na današnji dan:
311 – Sv. Miltijad postao papom
963 – Bizantska vojska proglasila Nikefora Foku carem
1555 – Osmanski admiral Turgut Reis opljačkao talijanski grad Paolu
1644 – Bitka kod Marston Moora (Engleski građanski rat)
1679 – Prva ekspedicija došla na područje Minnesote (Daniel Greysolon de Du Luth)
1698 – Patentirana prva parna pumpa
1816 – Nesreća francuske fregate Méduse
1823 – Kraj portugalske vlasti u Brazilu
1833 – Prvi zakon o zabrani rada djece
1839 – Pobuna na brodu Amistad
1871 – Talijanski kralj pobjednički ušao u Rim
1881 – Atentat na američkog predsjednika Jamesa Garfielda
1890 – Zakon protiv trustova u SAD-u
1897 – Patentiran radio
1900 – Prvi let cepelinom (LZ 1)
1940 – Uhićen indijski borac za nezavisnost Subhas Chandra Bose
1962 – Osnovana kompanija Wal-Mart
1966 – Prvi francuski nuklearni test na Tihom oceanu
1976 – Ujedinjeni Sjeverni i Južni Vijetnam
1986 – Rodrigo Rojas i Carmen Gloria Quintana živi spaljeni
1990 – Kosovo proglašeno republikom
1991 – Sukob kod vojarne “Maršal Tito” u Zagrebu
1991 – Utemeljena 111. brigada Hrvatske vojske
1991 – Utemeljena 104. brigada Hrvatske vojske
2002 – Prvi solo let u balonu oko svijeta

Rođeni:
1262 – Artur II. od Bretanje
1489 – Thomas Cranmer
1492 – Elizabeth Tudor
1667 – kardinal Pietro Ottoboni
1698 – Francesco III. d’Este
1714 – Christoph Willibald Gluck
1724 – Friedrich Gottlieb Klopstock
1797 – Mária Antónia Koháry
1849 – Marija Terezija od Austrije
1869 – Liane de Pougy
1869 – Milan Šenoa
1876 – Wilhelm Cuno
1877 – Hermann Hesse
1882 – Marie Bonaparte
1903 – Alec Douglas-Home
1903 – kralj Olav V.
1904 – René Lacoste
1908 – Thurgood Marshall
1914 – admiral Erich Topp
1915 – Arthur Valerian Wellesley
1916 – Hans-Ulrich Rudel
1922 – Pierre Cardin
1923 – Wisława Szymborska
1925 – Medgar Evers
1925 – Patrice Lumumba
1930 – Carlos Menem
1942 – Vicente Fox
1947 – Larry David
1956 – Jerry Hall
1986 – Lindsay Lohan

Umrli:
862 – sv. Swithun
936 – Henrik I. Ptičar
1298 – Adolf od Nassaua
1387 – bl. Petar (Pierre) de Luxembourg, biskup i kardinal
1566 – Nostradamus
1616 – sv. Bernardin (Bernardino) Realino
1621 – Thomas Harriot
1674 – Eberhard III. od Württemberga
1743 – Spencer Compton, lord Wilmington
1778 – Jean-Jacques Rousseau
1833 – Gervasio Antonio de Posadas
1843 – Samuel Hahnemann
1850 – Robert Peel
1883 – Milan Makanec
1914 – Joseph Chamberlain
1915 – Porfirio Díaz
1932 – Manuel II. od Portugala
1934 – Ernst Röhm
1961 – Ernest Hemingway
1972 – Joseph Fielding Smith
1973 – feldmaršal Ferdinand Schörner
1977 – Vladimir Nabokov
1989 – Andrei Gromiko
1997 – James Stewart
1999 – Mario Puzo
2012 – katolički svećenik John E. Brooks
2013 – Douglas Engelbart