Otkriven arktički otok veći od Sicilije – 1596.

Naziv tog otoka - Spitsbergen - uzet je iz nizozemskog jezika, a znači otprilike „šiljate planine“. Danas je otok Spitsbergen u sastavu Norveške, a osobito je zanimljivo da se na njemu nalazi i najsjevernija zračna luka na svijetu s redovitim letovima.

Na današnji dan 1596. godine nizozemski istraživač Willem Barentsz otkrio je Spitsbergen, otok koji se nalazi unutar arktičkog polarnog područja. Spitsbergen je razmjerno velik otok, najveći koji pripada Norveškoj, jer mu je površina čak 39,044 četvornih kilometara tj. 3,904,400 hektara. Zanimljivo je da je Spitsbergen veći čak i od Sicilije, Sardinije i Tajvana, no na njemu živi samo oko 2,600 osoba (na Siciliji živi više od 5,000,000 stanovnika, a na Tajvanu više od 23,000,000).

Willem Barentsz podrijetlom je bio iz sjeverne Nizozemske (Frizije), a vršio je opsežna arktička istraživanja. Primjerice, došao je čak i do Nove Zemlje (danas u sastavu Ruske Federacije). Zanimljivo je da je Barentsz prilikom svog posljednjeg istraživačkog putovanja i poginuo, i to samo oko godinu dana nakon otkrića Spitsbergena.

Naziv Spitsbergen uzet je iz nizozemskog jezika, a znači otprilike „šiljate planine“. Danas je otok Spitsbergen u sastavu Norveške, a osobito je zanimljivo da se na njemu nalazi i najsjevernija zračna luka na svijetu s redovitim letovima – Zračna luka Svalbard.

Ostali događaji na današnji dan:
1579 – Sir Francis Drake položio pravo na Kaliforniju za Engleze
1631 – Mumtaz Mahal umrla pri porodu, kao grobnicu suprug joj je sagradio Taj Mahal
1673 – Jacques Marquette i Louis Jolliet došli do rijeke Mississippi
1775 – Bitka kod Bunker Hilla (Američki rat za nezavisnost)
1789 – Treći stalež u Francuskoj proglasio se Narodnom skupštinom
1797 – Umro Mohammad Khan Qajar (Teheran)
1839 – Katolici na Havajima dobili garantiranu slobodu vjeroispovijesti
1939 – Posljednje javno smaknuće giljotinom u Francuskoj
1940 – Luftwaffe potopila britanski brod s 4,000 ljudi
1940 – Sovjetska okupacija baltičkih zemalja
1944 – Nezavisnost Islanda
1972 – Otvoren Dom sportova u Zagrebu
1977 – Begin postao izraelski premijer
1994 – Uhićen O.J. Simpson

Rođeni:
1239 – kralj Eduard I. od Engleske
1603 – sv. Josip Kupertinski
1682 – kralj Karlo XII. od Švedske
1691 – Giovanni Paolo Panini
1714 – César-François Cassini de Thury
1742 – William Hooper
1818 – Charles Gounod
1863 – Carl Michael, vojvoda od Mecklenburga
1867 – John Robert Gregg
1882 – Igor Stravinsky
1882 – Adolf Fridrik VI. od Mecklenburg-Strelitza
1888 – Heinz Guderian (mjesto)
1898 – M. C. Escher
1900 – Martin Bormann
1903 – Ruth Graves Wakefield
1929 – Tigran Petrosian
1943 – Newt Gingrich
1943 – Barry Manilow
1943 – Burt Rutan
1945 – Ken Livingstone
1980 – Venus Williams

Umrli:
676 – papa sv. Adeodat II.
900 – nadbiskup Fulk Časni
1025 – prvi poljski kralj Boleslav Hrabri
1160 – sv. Rajnerije (Rainerius) od Pise
1651 – isusovački general Francesco Piccolomini
1694 – kardinal Philip Howard
1696 – kralj Jan III. Sobjeski
1712 – Denis Papin
1734 – Claude Louis Hector de Villars
1740 – Sir William Wyndham
1762 – Prosper Jolyot de Crébillon
1775 – John Pitcairn
1797 – Mohammad Khan Qajar (Teheran)
1813 – Charles Middleton
1839 – lord William Bentinck
1897 – katolički svećenik Sebastian Kneipp
1904 – Nikolaj Bobrikov
1981 – general Richard O’Connor
1982 – bankar Roberto Calvi
1999 – nadbiskup kardinal Basil Hume
2001 – nadbiskup kardinal Thomas Winning
2007 – Gianfranco Ferré