fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
gnu

Prvi smrtonosni napad zvijeri iz Gévaudana – 1764.

Autor: dnevno

Zvijer iz Gévaudana u Francuskoj ubila je navodno preko 100 ljudi. Pretpostavlja se da se radilo o vuku.

Na današnji dan 1764. godine dogodio se prvi smrtonosni napad zloglasne zvijeri iz Gévaudana u Francuskoj. Ubijena je 14-godišnja Jeanne Boulet kod sela Hubacs, u blizini gradića Langogne. Uslijedio je zatim čitav niz napada pa se regijom Gévaudana proširio strah među stanovništvom. Osobito je bilo zastrašujuće to što je zvijer svoje žrtve, prema opisima, uglavnom ubijala trganjem vrata i glave. Navodno je zvijer vrebala usamljene muškarce, žene i djecu, koji su pasli stoku.

Broj napada sa smrtnim posljedicama bio je toliko velik da je vijest došla i do tadašnjeg francuskog kralja Luja XV. u Versaillesu. Kralj je poslao profesionalne lovce na vukove, koji su na području Gévaudana uspjeli ubiti nekoliko velikih primjeraka. Ipak, kad se mislilo da je time stvar riješena, napadi su se nastavili.

Postoje različite procjene o ukupnom broju žrtava zvijeri iz Gévaudana. Prema jednoj studiji ukupno se dogodilo čak 210 napada, od čega je 113 bilo sa smrtnim posljedicama, a 49 sa ozljedama. Zbog tako velikog broja napada neki su suvremenici smatrali da se radi o više životinja.

Prema lokalnom vjerovanju napadi su prestali kad je Jean Chastel, domaći čovjek, ubio jednog velikog vuka u lipnju 1767. godine, gotovo pune tri godine nakon spomenutog prvog smrtonosnog napada. O cijeloj je priči snimljeno nekoliko ekranizacija, uključujući film Vučje bratstvo (Le Pacte des loups) iz 2001. godine.

Ostali događaji na današnji dan:
1498 – Utemeljen zbor bečkih dječaka
1520 – Bitka konkvistadora Hernána Cortésa kod Tenochtitlana u današnjem Meksiku
1521 – Bitka kod Noáina na području Navare
1652 – Prijenos relikvija sv. Donata iz Euskirchena u Münstereifel
1758 – Bitka kod Domstadtla (Sedmogodišnji rat)
1858 – Prvi naftni izvor u SAD-u
1859 – Prijelaz preko Nijagarinih slapova na užetu
1860 – Oxfordska rasprava o evoluciji
1953 – Početak proizvodnje prvog modela Chevrolet Corvette
1956 – Sudar aviona nad Grand Canyonom u SAD-u
1959 – Vojni avion udario u osnovnu školu na Okinawi
1960 – Nezavisnost Konga od Belgije
1963 – Posljednja papinska krunidba u dosadašnjoj povijesti (ustoličen papa bl. Pavao VI.)
1968 – Papa bl. Pavao VI. objavio Vjerovanje naroda Božjeg
1972 – Uvedena prva prijestupna sekunda

Rođeni:
1470 – kralj Karlo VIII. od Francuske
1503 – Ivan Fridrik I. od Saske
1641 – Meinhardt Schomberg, vojvoda od Schomberga
1755 – Paul François Jean Nicolas, vikont de Barras
1807 – Friedrich Theodor von Vischer
1810 – Stanko Vraz
1843 – Ernest Mason Satow
1860 – grof Gyula Andrássy Mlađi
1878 – Franjo Hanaman
1884 – general Franz Halder
1892 – Oswald Pohl
1893 – Walter Ulbricht
1911 – Czesław Miłosz
1917 – Lena Horne
1919 – Ed Yost
1938 – Mirko Novosel
1943 – Florence Ballard
1944 – Raymond Moody
1954 – Serzh Sargsyan
1959 – Vincent D’Onofrio
1961 – Ksenija Pajić
1964 – Jürgen Klinsmann
1966 – Mike Tyson
1971 – Monica Potter
1975 – Ralf Schumacher
1985 – Michael Phelps
1986 – Allegra Versace

Umrli:
718 – sv. Erentruda (Erentrudis) od Salzburga
1139 – sv. Oton (Otto) od Bamberga, biskup
1224 – sv. Adolf od Osnabrücka, biskup
1607 – kardinal časni sluga Božji Caesar Baronius
1670 – princeza Henrietta od Engleske
1704 – John Quelch
1785 – James Oglethorpe
1820 – knez-nadbiskup grof Sigismund Anton von Hohenwart
1882 – Medo Pucić
1882 – Charles J. Guiteau
1910 – Ivan Trnski
1919 – John Strutt, lord Rayleigh
1934 – Karl Ernst
1934 – Erich Klausener
1934 – Gustav Ritter von Kahr
1934 – Kurt von Schleicher
1934 – Gregor Strasser
1949 – Édouard Alphonse James de Rothschild
1961 – Lee De Forest
1966 – Giuseppe Farina
1968 – Franjo Košćec
1973 – bl. Vasil Veličkovski
1974 – Vannevar Bush
1995 – Georgij Beregovoj
2012 – Yitzhak Shamir
2012 – Michael Abney-Hastings, lord Loudoun

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});