Umro maharadža od Mysorea kao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu – 1940.

Maharadža od Mysorea posjedovao je cijeli niz palača. Njegova glavna rezidencija – palača Ambavilas u Mysoreu – bila je jedna od najvećih i najraskošnijih palača u Indiji, a danas je posjećuje toliko turista da je po popularnosti usporediva s Taj Mahalom.

Na današnji dan 1940. godine umro je Krishna Raja Wadiyar IV., vladar indijske države Mysore. Imao je titulu maharadže, a smatra se da je u trenutku smrti bio jedan od najbogatijih ljudi na svijetu (bogatstvo mu je bilo navodno usporedivo s onim vodećih američkih bogataša tog vremena). Država Mysore, kojom je vladao, bila je brojem stanovnika druga najveća država u Indiji (Britanci su dopuštali lokalnim indijskim vladarima vlast nad određenim područjima). Naime, od Mysorea je po broju stanovnika veća bila samo država Hyderabad. Godišnji prihodi države Mysore premašivali su 100,000,000 rupija.

Krishna Raja Wadiyar IV. rodio se 1884. godine u palači u Mysoreu, glavnom gradu istoimene države. Ta se država prostirala na jugu Indije, u središtu južnog dijela Dekanskog poluotoka. Osim Mysorea, obuhvaćala je i veliki grad Bangalore. Krishna Raja Wadiyar IV. vladao je tijekom čak 39 godina, a posjedovao je cijeli niz palača. Njegova glavna rezidencija – palača Ambavilas u Mysoreu – bila je jedna od najvećih i najraskošnijih palača u Indiji, a danas je posjećuje toliko turista da je po popularnosti usporediva s Taj Mahalom.

Zanimljivo je da je za vrijeme vladavine spomenutog maharadže država Mysore kao prva u Indiji dobila zastupničku (demokratsku) skupštinu. Država je u tom razdoblju doživjela i veliki industrijski procvat. Primjerice, Mysore je bio prvi grad u Indiji s uličnom rasvjetom, a u maharadžinoj je državi sagrađena i prva hidrocentrala u cijeloj Aziji. Neke maharadžine pothvate pohvalio je navodno čak i Mahatma Gandhi. Krishna Raja Wadiyar IV. preminuo je u dobi od 56 godina u Bangaloreu.

Ostali događaji na današnji dan:
8 – Rimski car Tiberije pobijedio Delmate
435 – Svrgnuti carigradski patrijarh Nestorije prognan u Egipat
1031 – Kanoniziran sv. Olaf II.
1342 – Opsada Algecirasa u doba španjolske rekonkviste
1347 – Predaja Calaisa snagama engleskog kralja
1601 – Austrijanci zauzeli Transilvaniju (Erdelj)
1645 – Bitka kod Nördlingena (Tridesetogodišnji rat)
1811 – Prvi uspon na alpski vrh Jungfrau
1852 – Prva veslačka utrka između sveučilišta Harvarda i Yalea na jezeru Winnipesaukee u SAD-u (pobijedila ekipa Harvarda)
1881 – Nezavisnost Transvaala na jugu Afrike
1900 – Osnovana kompanija Firestone
1903 – Osnovana Republika Kruševo u Makedoniji tijekom Ilindenskog ustanka
1924 – Francuski književnik Andre Breton položio temelje nadrealizmu
1929 – Indijski filozof Jiddu Krishnamurti neočekivano raspustio teozofski Red zvijezde
1940 – Talijanska invazija Britanske Somalije
1948 – Američki političar Alger Hiss optužen da je komunistički špijun
1960 – Nezavisnost afričke države Niger
2005 – Mahmud Ahmadinedžad postao predsjednik Irana

Rođeni:
1770 – kralj Fridrik Vilim III.
1811 – Elisha Otis
1817 – nadvojvoda Albrecht, vojvoda od Teschena
1832 – Ivan Zajc
1850 – Marija Ružička Strozzi
1863 – Géza Gárdonyi
1867 – Stanley Baldwin
1872 – kralj Haakon VII.
1893 – Felix Tarbuk von Sensenhorst
1901 – John C. Stennis
1901 – kardinal sluga Božji Stefan Wyszyński
1902 – Regina Jonas
1903 – Habib Bourguiba
1905 – nadbiskup kardinal Franz König
1907 – Ernesto Geisel
1911 – Pierina Gilli
1920 – P. D. James
1923 – koptski papa Shenouda III. od Aleksandrije
1926 – Tony Bennett
1936 – Vice Vukov
1940 – Martin Sheen
1941 – Martha Stewart
1967 – Mathieu Kassovitz
1986 – Charlotte Casiraghi

Umrli:
940 – časni sluga Božji Benon (Bennon, Benoît, Benno) od Metza, biskup i redovnik
1159 – sv. Waltheof (Waltheof, Waldef, Waldeve, Valteno) od Melrosea, opat
1323 – bl. Augustin Kažotić, zagrebački biskup
1460 – škotski kralj James II.
1546 – Antonio da Sangallo mlađi
1621 – službenica Božja Ana Katarina Gonzaga
1667 – Francesco Borromini
1773 – katolički svećenik Stanisław Konarski
1780 – Étienne Bonnot de Condillac
1792 – Richard Arkwright
1797 – feldmaršal Jeffery Amherst, lord Amherst
1819 – Simon Knéfacz
1857 – Eugène Sue
1916 – Roger Casement
1923 – časna službenica Božja Maria Lucrezia Zileri dal Verme
1924 – poljsko-engleski književnik Joseph Conrad
1928 – Jovan Avakumović
1929 – Emile Berliner
1933 – Dinko Šimunović
1940 – Krishna Raja Wadiyar IV
1954 – francuska spisateljica Colette
1968 – maršal Коnstantin Rokosovski
1977 – Makarije III.
1995 – Ida Lupino
2008 –Aleksandar Solženjicin
2011 – Bubba Smith