Vladar slovenskih područja koji je došao na čelo Europe – 1493.

Ispočetka su posjedi Fridrika III. obuhvaćali samo Kranjsku, Korušku i Štajersku, što znači da ih se gotovo polovica nalazila u današnjoj Sloveniji. Međutim, njegovi su potomci izrasli tijekom sljedeće dvije do tri generacije u najmoćnije vladare u Europi, s posjedima koji su se protezali od Španjolske do Ugarske.

Na današnji dan 1493. godine umro je rimsko-njemački car Fridrik III. iz dinastije Habsburg. Bio je izabran za njemačkog kralja još 1440. godine, što znači da je vladao Svetim Rimskim Carstvom tijekom čak 53 godine. Njegova je duga vladavina položila sjajne temelje dinastiji Habsburg pa su njegovi potomci od austrijskih vladara prerasli tijekom sljedeće dvije do tri generacije u najmoćnije vladare u Europi, s posjedima koji su se protezali od Španjolske do Ugarske.

Fridrik III. rođen je u gradu Innsbrucku u grofoviji Tirol. Ispočetka su njegovi posjedi obuhvaćali samo Kranjsku, Korušku i Štajersku, što znači da ih se gotovo polovica nalazila u današnjoj Sloveniji. Ipak, s vremenom je u svoje posjede Fridrik uključio i ostatak austrijskih zemalja, a osobito je važan bio njegov izbor za njemačkog kralja tj. vladara Svetog Rimskog Carstva. Godine 1452. papa ga je u Rimu krunio za cara, što je ujedno bila posljednja carska krunidba u cijeloj rimskoj povijesti.

Dinastiji Habsburg Fridrik III. osigurao je sjajnu budućnost time što je svog sina Maksimilijana oženio nasljednicom golemih burgundskih posjeda, koji su u gospodarskom i financijskom smislu obuhvaćali u to doba vjerojatno najrazvijenije krajeve u Europi. Fridrikov unuk Filip Lijepi postao je čak i kraljem Kastilje, a Fridrikovi praunuci kraljevima Ugarske, Hrvatske, Napulja i Sicilije te cijele Španjolske. Zanimljivo je da su Fridrikovi potomci u neprekinutoj liniji nasljeđivanja nosili krunu Svetog Rimskog Carstva stotinama godina nakon njegove smrti.

Ostali događaji na današnji dan:
1692 – Salemsko suđenje vješticama u Sjevernoj Americi
1759 – Bitka kod Lagosa (Sedmogodišnji rat)
1768 – Utemeljena katedrala sv. Izaka u Petrogradu
1782 – Posljednja velika bitka američkog Rata za nezavisnost (Bitka kod Blue Licksa)
1812 – Američki brod USS Constitution u vojnoj akciji zaradio nadimak “Old Ironsides”
1821 – Grci pobili čitavo muslimansko stanovništvo Navarina za vrijeme Rata za nezavisnost
1909 – Prva automobilska utrka u Indianapolisu
1927 – Mitropolit Sergije proglasio odanost Ruske pravoslavne crkve SSSR-u
1936 – Ubijen španjolski pjesnik Federico García Lorca
1944 – Oslobođenje Pariza od njemačke okupacije
1945 – Ho Ši Min započeo revoluciju u Sjevernom Vijetnamu
1953 – Puč u Iranu (CIA)
1960 – Američki pilot U-2 zrakoplova Francis Gary Powers u Moskvi osuđen na zatvor zbog špijunaže
1981 – Incident u zaljevu Sidra u Libiji (Amerikanci oborili dva libijska zrakoplova)
1987 – Masakr u Hungerfordu u Velikoj Britaniji (Michael Ryan ubio 16 ljudi)
1989 – Pan-europski piknik (manifestacija kad su Istočni Nijemci prelazili Željeznu zavjesu putem otvorene mađarsko-austrijske granice)
1989 – Prvi nekomunistički premijer u poslijeratnoj Poljskoj
1999 – Demonstracije za smjenu Slobodana Miloševića u Beogradu
2002 – 116 ruskih vojnika ubijeno pri obaranju teškog helikoptera u Čečeniji
2003 – Samoubilački napad u Jeruzalemu u organizaciji Hamasa

Rođeni:
232 – Marko Aurelije Prob
1342 – Katarina od Češke
1596 – Elizabeta Stuart, kraljica Češke
1631 – John Dryden
1646 – John Flamsteed
1689 – Samuel Richardson
1743 – Madame du Barry
1829 – Miho Klaić
1846 – isusovački general pater Luis Martín
1848 – Gustave Caillebotte
1853 – Aleksej Brusilov
1870 – Bernard Baruch
1871 – Orville Wright
1875 – Stjepan Seljan
1878 – Manuel L. Quezon
1883 – Coco Chanel
1901 – Rudolf Matz
1902 – Ogden Nash
1904 – Nikola Šop
1907 – Archie League
1919 – Malcolm Forbes
1921 – Gene Roddenberry
1946 – Bill Clinton
1946 – Charles F. Bolden, Jr.
1948 – Tipper Gore
1967 – Khandro Rinpoche
1969 – Matthew Perry
1973 – Mette-Marit od Norveške
1973 – Marco Materazzi
1987 – Nico Hülkenberg

Umrli:
14 – rimski car August
1245 – grof Ramon Berenguer IV. od Provanse
1297 – sv. Luj od Toulousea, biskup
1493 – car Fridrik III.
1580 – talijanski graditelj Andrea Palladio
1662 – francuski znanstvenik i filozof Blaise Pascal
1680 – sv. Ivan Eudes
1753 – Johann Balthasar Neumann
1889 – Auguste Villiers de l’Isle-Adam
1914 – isusovački general Franz Xaver Wernz
1923 – talijanski mislilac Vilfredo Pareto
1954 – Alcide De Gasperi
1977 – Groucho Marx
1980 – Otto Frank
1994 – nobelovac Linus Pauling
2003 – Sérgio Vieira de Mello
2006 – biskup Marko Culej