ADVOKAT IFET FERAGET ZA DNEVNO: “Definitivno, američke sankcije proširiti na tužioce, koji su zataškavali ubistva Dženana Memića i Davida Dragičevića”.

Dana 05. 01. 2022. godine, Vlada Sjedinjenih Američkih Država poduzela je nove aktivnosti protiv sadašnjih i bivših zvaničnika Bosne i Hercegovine zbog njihove uključenosti u značajne koruptivne i destabilizirajuće aktivnosti!

Tako je Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a (State Department) objavilo, da su dana 05. 01. 2022. godine, na listu stavljeni bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, Milan Tegeltija, i predsjednik Pokreta demokratske akcije (PDA) i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini, Mirsad Kukić, zbog njihove uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti. Ovim stavljanjem na listu Tegeltiji i Kukiću onemogućava se ulazak u SAD!

Kako su saopćile vlasti SAD-a, koristeći službeni položaj predsjednika VSTV-a BiH, Tegeltija je učestvovao u koruptivnim radnjama koje su uključivale korištenje političkog uticaja i službenog položaja za ostvarivanje lične koristi. Konkretno, vlasti SAD-a navode, da postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija iskoristio svoj položaj da bi ostvario korist u zamjenu za miješanje u sudski proces i manipulisanje imenovanjima na pravosudne funkcije, te zapošljavanjem na druge javne pozicije.

Pored Tegeltije i Kukića, Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) na listu je uvrstilo Tegeltijinu suprugu, Tijanu Tegeltiju, u skladu sa Poglavljem 7031(c). Ovom odlukom se i njoj onemogućava ulazak u Sjedinjene Države.

Pored ovih mjera, dana 05. 01. 2022. godine, Ured za kontrolu imovine u inostranstvu Ministarstva finansija SAD (OFAC), u skladu sa Izvršnom uredbom 14033, nametnuo je ekonomske sankcije i Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH, te na listu stavio medijsku kuću pod njegovom kontrolom, Alternativnu televiziju (ATV) u vezi sa njihovim koruptivnim djelovanjem i kontinuiranim nastojanjima da se ugrozi stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

“Svojim djelovanjem Tegeltija i Kukić podrivali su vladavinu zakona i povjerenje javnosti u demokratske institucije vlasti i javne procese. Kao rezultat toga, oni su uvršteni na listu u skladu sa Poglavljem 7031(c) Zakona o aproprijacijama za programe Ministarstva vanjskih poslova SAD, inostrane operacije i srodne programe iz 2021”, navodi se u saopćenju Ambasade SAD-a u BiH.

Američki ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson u svojoj video poruci od 05. 01. 2022. godine je dodao, da su “Dodik, Tegeltija i Kukić besramno zloupotrijebili svoj položaj za sopstveno bogaćenje, za bogaćenje svojih porodica i političkih istomišljenika, te mreža podrške koje koriste”.

Portal Dnevno.ba, a jučer i Dnevni avaz je objavio vijest, da bi prema nezvaničnim informacijama, Sjedinjene Države u narednom periodu trebale na crnu listu staviti i nekoliko osoba iz bh. pravosuđa. O imenima se za sada šuti. Riječ je, navodno, o tužiocima i sudijama. Na listi su i pojedine osobe iz VSTV-a BiH.

Portal Dnevno.ba o svemu je kontaktirao i intervjuisao uglednog sarajevskog advokata / odvjetnika Ifeta Ferageta, pravnog zastupnika porodica ubijenih mladića Davida Dragičevića iz Banjaluke i Dženana Memića iz Sarajeva.

Sa advokatom Feragetom smo razgovarali o potezima Vlade SAD-a prema bh. zvaničnicima, te da li Tužilaštvo BiH treba reagirati, ali i o tome, da li će sankcije biti proširene i na bh. pravosudne dužnosnike, koji su zataškavali ubistva Dženana Memića i Davida Dragičevića.

DNEVNO.BA: Kako komentirate ovakav potez američkih vlasti prema sadašnjim i bivšim dužnosnicima u Bosni i Hercegovini, te da li smatrate da li će ovakvi potezi Vlade SAD-a biti ozbiljna pouka drugima, da ne posežu za koruptivnim i destabilizirajućim aktivnostima u BiH?

ADVOKAT IFET FERAGET: Prema onome što smo imali priliku saznati iz medija sankcije prema Miloradu Dodiku su proširene zbog podrivanja institucija BiH i aktivnosti koje su usmjerene na kreiranje paralelnih institucija u Republici Srpskoj, ali i zbog korupcije u formi korištenja službene pozicije radi sticanja ličnog bogatstva, dok su se Milan Tegeltija (kao i Mirsad Kukić) našao pod sankcijama zbog podrivanja vladavine zakona i povjerenja javnosti u demokratske institucije vlasti i javne procese. Javnosti je poznato da ovo nije konačan spisak sankcionisanih lica. Obzirom, da su izrečene sankcije vrlo ozbiljne jer znače blokiranje eventualne imovine u SAD-u, zabranu putovanja u SAD, kao i zabranu svim drugim fizičkim i pravnim licima da sarađuju sa licima pod sankcijama u svim poslovima koji su na bilo koji način povezani sa SAD-om, onda je jasno da su SAD na ovaj način poslale više nego jasnu i ozbiljnu poruku ne samo svim drugim licima koja sarađuju sa licima pod sankcijama nego i domaćem pravosuđu od kojeg se sada očekuje da se pozabavi navedenim ali i svim drugim slučajevima podrivanja rada institucija BiH i koruptivnih aktivnosti. Naše pravosuđe je potpuno zatajilo kada je u pitanju procesuiranje korupcije visokog (i srednjeg) intenziteta tako da je i to jedan od razloga za djelovanje SAD i međunarodne zajednice na način da se sankcionišu oni najodgovorniji. Mogli bi smo slobodno reći, da su na ovaj način u stvari najavljene i sankcije prema tužiocima iz entitetskog pravosuđa koji moraju biti procesuirani zbog pokušaja zataškavanja ubistava Dženana Memića i Davida Dragičevića, a to su Dalida Burzić, Sead Kreštalica, Tihomir Jurko, Vlado Mišković, Želimir Lepir, Dalibor Vrećo i dr.

DNEVNO.BA: Jesu li sankcije SAD-a konačne, ili će biti proširene i na druga politička lica, koja su posezala za koruptivnim aktivnostima?

ADVOKAT IFET FERAGET: Pa već je poznato da lista nije konačna i da će imena sa iste biti objavljivana periodično u budućnosti. Na ovaj način se u stvari djeluje preventivno u očekivanju da će prethodno objavljena imena već sankconisanih osoba, kao i istrage protiv istih, djelovati upozoravajuće na one čija imena tek trebaju biti objavljena. I na ovaj način se podstiče na akciju domaće pravosuđe bez čije aktivnosti nema rezultata u borbi protiv korupcije, a pogotovo ako u pravosuđu ostanu korumpirani tužioci koji su zataškavali očigledna ubistva!

DNEVNO.BA: Da li ste iznenađeni odlukom Sjedinjenih Američkih Država, da uvedu sankcije i bivšem predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milanu Tegeltiji i njegovoj supruzi Tijani Tegeltiji?

ADVOKAT IFET FERAGET: Milan Tegeltija je trebao biti i disciplinski i krivično procesuiran, za šta još nije kasno, zbog afere “Potkivanje” ali do toga nije došlo, kao što još nije došlo do krivičnog procesuiranja tužilaca u Sarajevu i Banja Luci odgovornih za zataškavanje ubistava Dženana Memića i Davida Dragičevića. Tegeltija je sankcionisan zbog podrivanja vladavine zakona i povjerenja javnosti u demokratske institucije vlasti i javne procese. Drugim riječima rečeno njemu se stavlja na teret da je kao predsjednik VSTV-a opstruisao zakonit rad pravosuđa. Mislim da je sankcionisanjem Milana Tegeltije, kao bivšeg prvog čovjeka u pravosuđu, upućena poruka i sadašnjem sazivu VSTV-a da je došlo vrijeme za promjene u smislu odlučnog jačanja profesionalizma, integriteta i osiguranja odgovornosti. To se jedino može postići kvalitetnim istragama, ali i osiguravanjem potpune funkcionalne nezavisnosti UDT-a od VSTV-a radi osiguranja tih kvalitetnih istraga i sudske nezavisnosti.

DNEVNO.BA: Da li smatrate, da li nakon odluke SAD-a, da uvedu sankcije gosp. Tegeltiji, treba reagirati i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, da preispita eventualnu krivično-pravnu odgovornost Milana Tegeltije, jer su navodi vlasti SAD-a o Milanu Tegeltiji veoma ozbiljni?

ADVOKAT IFET FERAGET: Da, svakako. Generalno, u navodima iz odluke SAD o sankcionisanju navedenih lica se navode okolnosti koje predstavljaju obilježja teških koruptivnih krivičnih djela, kao i krivičnih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, zbog čega odgovornost svih lica koja se nalaze pod sankcijama, a ne samo Milana Tegeltije, mora biti predmet istrage Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

DNEVNO.BA: Gosp. Milan Tegeltija je odlukom Vlade SAD-a stavljen na američku crnu listu. Nakon stavljanja pod sankcije istoga, je li ovo nanijelo dodatnu štetu bh. pravosuđu, bez obzira što sankcije dolaze u vrijeme kada gosp. Tegeltija ne obnaša više niti jednu pravosudnu dužnost, da je jedan čelnik bh. pravosuđa, zbog koruptivnih aktivnosti, kasnije završio pod sankcijama najmoćnije sile na svijetu? Hoće li ovo dodatno poljuljati povjerenje javnosti u bh. pravosuđe?

ADVOKAT IFET FERAGET: Slučajevi Memić i Dragičević su na neki način bili najava afere „Potkivanje“! Naime, nakon što VSTV i njegov organ UDT nije uopšte reagovao na očigledne opstrukcije istrage od strane tužilaca u ta dva predmeta afera “Potkivanje” je predstavljala kulminaciju u urušavanju pravosudnog sistema. To je ujedno bila i najava za kasnije blokade koje su se desile u drugim granama vlasti (zakonodavno i izvršnoj)! Mislim da je sada svima jasno da je urušavanje pravosuđa bio samo uvod u pokušaj promjene ustavnog poretka BiH! Nacionalne stranke su sistemtski opstruisale rad pravosuđa radi izbjegavanja utvrđivanja vlastite odgovornosti za brojne koruptivne aktivnosti. Iako se u centru afere “Potkivanje” našao Milan Tegeltija, kao tadašnji predsjednik VSTV-a, ipak je uslijedila šokantna jednoglasna odluka tročlane prvostepene disciplinske komisije, koju su činila dva člana VSTV-a BiH i jedan član kao predstavnik pravosuđa, koja se oglasila nenadležnom i disciplinska tužba UDT-a protiv Tegeltije je odbačena kao nedopuštena (!) bez da su uopšte ispitani navodi iz disciplinske tužbe. Za prvostepenu disciplinsku komisiju predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija je bio iznad samog zakona i nije mogao biti disciplinski sankcionisan jer je, kako su naveli, postupao kao predsjednik VSTV-a a ne kao sudija!!! Sve to uprkos tome što je u Zakonu o VSTV-u propisana jasna procedura za razrješenje predsjednika VSTV-a, kao i to, da svaki član VSTV-a, pa samim tim i Tegeltija kao njegov predsjednik, može biti privremno udaljen od vršenja dužnosti iz istih razloga zbog kojih se svaki sudija ili tužilac može privremeno udaljiti kada je protiv njega pokrenut
disciplinski postupak ako se disciplinska odgovornost ne može na pravi način utvrditi bez udaljavanja od vršenja dužnosti u toku disciplinskog postupka.

Zbog toga je ova odluka prvostepene disciplinske komisije bila novi udar na pravosudni sistem. Međutim, nakon toga ovu odluku je potvrdila i drugostepena disciplinska komisija koju su činila tri člana VSTV-a. Nakon što je izostalo disciplinsko procesuiranje Milana Tegeltije izostalo je i njegovo krivično procesuiranje iako je postojao jasan osnov sumnje, zbog čega je protiv njega Tužilaštvo BiH moralo provesti istragu. Zbog ovoga mislim da se sankcionisanjem Milana Tegeltije od strane SAD-a šalje direktna poruka sadašnjem sastavu VSTV-a (pogotovo onim članovima koji su bili u navedenim disciplinskim komisijama) čiji zadatak je osiguranje nezavisnog, profesionalnog i nepristrasnog pravosuđa, pa samim tim i vraćanje povjerenja građana u rad pravosuđa.

DNEVNO.BA: Jesu li američke sankcije gosp. Tegeltiji rezultat njegovih aktivnosti obnašajući dužnost predsjednika VSTV-a BiH?

ADVOKAT IFET FERAGET: Aktivnosti Milana Tegeltije za vrijeme njegovog obnašanja dužnosti predsjednika VSTV-a BiH, a nakon toga u funkciji savjetnika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika ja posmatram u kontinuitetu jer je očigledno da se radi o dobro osmišljenom projektu pokušaja promjene ustavnog poretka zemlje. Međutim, obzirom da se slučaj Memić desio u entitetu Federacija BiH, a slučaj Dragičević u entitetu Republika Srpska prepuštam čitaocima odgovor na pitanje da li je moguća borba za očuvanje ustavno-pravnog poretka, ako nam u tužilaštvima ostanu tužioci koji su zataškavali ubistva.

DNEVNO.BA: Je li lista američkih sankcija u odnosu na bivše pravosudne dužnosnike konačna, ili će ona biti proširena i na aktuelna druga lica (sudije i tužioci) uposlena u bh. pravosudnim institucijama? Trebaju li navedene sankcije biti proširene i na druge pravosudne dužnosnike (mišljenje)?

ADVOKAT IFET FERAGET: Najvažnije društvene i pravne vrijednosti i pretpostavka uspostavljanja demokratskog pravnog poretka predstavlja zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda i to svakog građanina bez izuzetka, a to nacionalnim strankama ne odgovara. Zbog toga je moj odgovor vrlo jasan da sankcije trebaju biti proširene na pravosudne dužnosnike, prvenstveno na tužioce koji su pokušali zataškati očigledna ubistva Dženana Memića i Davida Dragičevića.

DNEVNO.BA: Gosp. Feraget, da li je korupcija u Bosni i Hercegovini postala institucionalni problem u svim granama vlasti sa kojim se bh. institucije (ne)mogu izboriti?

ADVOKAT IFET FERAGET: Svi indikatori pokazuju da je naše pravosuđe potpuno neučinkovito kada je u pitanju korupcija visokog i srednjeg intenziteta, a rezultat toga je širenje korupcije.

DNEVNO.BA: Vaše mišljenje, hoće li na američku crnu listu i tužioci, koji su zastupali i podigli lažnu optužnicu u predmetu “Dženan Memić”, obzirom, da je tadašnji visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko nekoliko puta u svojim izvještajima podnijetih UN-u ukazao na propuste u predmetima “Dženan Memić” iz Sarajeva i predmeta “David Dragičević” iz Banjaluke, napominjući u Izvještaju, da aktivisti optužuju vlasti za prikrivanje ova dva ubistva, obzirom, da je i Apelaciono odjeljenje Suda BiH zauzelo stav, da je predmet “Dženan Memić” nanio štetu BiH i van granica BiH, obzirom da su se o istome oglašavale međunarodne institucije?

ADVOKAT IFET FERAGET: Definitivno smatram da zbog teških posljedica po interese države BiH na američku crnu listu moraju doći tužioci Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo koji su zastupali i podigli lažnu optužnicu u predmetu “Dženan Memić”!

DNEVNO.BA: Po Vašoj krivičnoj prijavi podnijetoj Tužilaštvu BiH, dana 09. 07. 2021. godine Tužilac Tužilaštva BiH Ćazim Hasanspahić podigao je optužnicu, a Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Mutap Zijada, rođenog 1959. godine u Sarajevu; 2. Ramić Alise (ranije Mutap), rođene 1996. godine u Njemačkoj; 3. Dupovac Hasana, rođenog 1973. godine u Hadžićima; 4. Barić Josipa, rođenog 1963. godine u Sarajevu; 5. Ožegović Muamera, rođenog 1981. godine u Foči. Optuženi se terete da su, u periodu od 8. februara 2016. godine, pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal, formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo.

Hoće li biti novih hapšenja, novih optužnica u ovome predmete u odnosu i na druge prijavljene, koji su sudjelovali u zataškavanju i prikrivanju dokaza o načinu ubistva Dženana Memića, obzirom, da je Tužilaštvo BiH nakon podizanja optužnice priopćilo, da se istraga u odnosu na ostala prijavljena lica nastavlja, a prijavili ste 45 lica?

ADVOKAT IFET FERAGET: Od pet navedenih lica koja su obuhvaćana optužnicom njih četvoro je obuhvaćano mojom krivičnom prijavom. Obzirom da je suzbijanje korupcije ključni prioritet američke vanjske politike onda je više nego jasno da će Tužilaštvo BiH nastaviti “istragu o istrazi” ali uskoro očekujemo i da otvore istragu o ubistvu Dženana Memića u okviru koje moraju biti procesuirana prijavljena, ali i sva druga odgovorna lica!

DNEVNO.BA: Pravni ste zastupnik porodica Memić i Dragičević. Predmet Memić je dobio u nekoj mjeri krivični postupak protiv određenih lica koja su optužena za organizirani kriminal u vezi sa prikrivanjem dokaza o ubistvu Dženana Memića. Hoće li uskoro i predmet ubistva Davida Dragičevića dobiti neki epilog policijske akcije po nalogu Tužilaštva BiH? Šta Vam kažu u Tužilaštvu BiH?

ADVOKAT IFET FERAGET: U predmetu Dragičević Tužilaštvo BiH provodi intenzivnu istragu, ali o detaljima ne mogu govoriti.

DNEVNO.BA: Hvala Vam na izdvojenom vremenu!

ADVOKAT IFET FERAGET: Hvala Vama i pozdrav Vašim cijenjenim čitaocima. Pravda za Dženana i Davida!