Goran Opsenica: Sindikati ne žele pregovarati, a upitna je i legitimnost štrajka

Zaposleni u zdravstvu u HNŽ-u, točnije, članovi Neovisnog sindikata djelatnika SKB Mostar i Sindikata zdravstvenih radnika HNŽ-a, od 10. prosinca stupili su u generalni štrajk tražeći povećanje koeficijenata, bolje uvjete rada i, kako naglašavaju, život dostojan čovjeka, ali i bolji odnos Vlade HNŽ-a prema zdravstvenim radnicima.

Oni ovu županijsku vladu optužuju za nerazumijevanje, bahatost i nerješavanje njihovih pitanja, a iz Vlade ih pozivaju na pregovore. Sindikati traže ostavke, a među krivcem kojege smatraju najodgovornijim je resoni ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi HNŽ-a, dr. Goran Opsenica.

On za Dnevni list govori o štrajku zdravstvenih djelatnika koje potresa cjelokupan zdravstveni sustav, a problemi na relaciji Vlada HNŽ-sindikati, prelamaju se preko leđa onih koji to nisu nikako zazlužili – pacijenata i korisnika zdravstvene zaštite jer su tijekom generalnog štrajka obustavljeni neki specijalistički pregledi za koje se zaključi da ‘nisu žurni’.

Mjesecima sindikati zaposlenih u zdravstvu HNŽ-a, njih oko 2.600 što nije mali broj, prosvjeduju ulicama Mostara. Traže veća prava i vaše ime je na njihovim transparentima – prozivaju vas za nezainteresiranost, da niste otvoreni za razgovore, da ih ne želite primiti na razgovor itd. Kako to komentirate?

–Djelovanje Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a te Vlade HNŽ-a, do donošenja Rješenja o imenovanju pregovaračkog tima Vlade HNŽ-a za pregovore s reprezentativnim sindikatom za djelatnost zdravstva i Odluke o određivanju datuma početka pregovora, svojedobno sam podrobno objasnio u više medijskih istupa, tako da držim kako je to javnosti poznato.Pregovori su institucionalni oblik dijaloga socijalnih partnera. Vlada HNŽ-a je imenovanjem pregovaračkog tima i određivanjem datuma pregovora stvorila i zakonski okvir za to. Pregovarački tim Vlade HNŽ-a je spreman za pregovore, sindikat očito nije. To nam je teško razumjeti.

Što, zapravo, sindikati traže i koje zahtjeve Vlada (i Vaše ministarstvo) ne mogu ispuniti? Zašto se sa sindikatima ne potpiše Kolektivni ugovor?

-Traženje Nezavisnog sindikata uposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar da se koeficijenti složenosti poslova povećaju za isti iznos kao sindikatu doktora medicine i stomatologije dovelo bi primjerice do ovih slučajeva: Plaća NK radnika u tri godine ugovora porasla bi 120%.

Odnos koeficijenata složenosti poslova liječnika i NK radnika prije potpisa spomenutih kolektivnih ugovora bio je 3,5:1. Nakon povećanja vrijednosti koeficijenata složenosti poslova, kako to traži sindikat, odnos koeficijenata složenosti poslova, pa time i plaća, liječnika i NK radnika smanjio bi se na 2,1:1. Zato je Vlada HNŽ-a donijela Zaključak u kojem je definirala svoj stav i ponudila sindikatu povećanje koeficijenata složenosti poslova za isti postotak i na isti vremenski rok kao što je to svojevremeno dano sindikatu doktora medicine i stomatologije i time bi ih dovela u potpuno ravnopravan položaj.

Vlada je formirala pregovarački tim za pregovore sa sindikatima. Jesu li pregovori počeli i ako nisu – zašto nisu?

-Vlada HNŽ-a je na sjednici 2. 12. 2020. donijela Rješenje o imenovanju pregovaračkog tima za pregovore s reprezentativnim sindikatom za djelatnost zdravstva i Odluku o određivanju datuma početka pregovora, a za datum početka pregovora je određen 11. 12. 2020. godine. Pregovori nisu počeli, jer Nezavisni sindikat uposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar odbija pregovarati.

Iz pojedinih priopćenja za javnostod strane Vlade HNŽ-a, dalo se iščitati da se radi o “politički motiviranim prosvjedima”, dok čelnici sindikata u prosvjedu to demantiraju. Na kojem osnovu se zasniva tvrdnja da su prosvjedi zaposlenih u zdravstvu i s dozom političkog motiva?

–Takve tvrdnje nikada nisu bile izrečene od strane Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a.

Od mnogih se može čuti da sada, u vrijeme pandemije, nije vrijeme za štrajk u zdravstvu, no sindikati ističu kako je njihov problem poznat i iz “boljih vremena”, ali nerješavan. Zašto sada nije vrijeme za štrajk u zdravstvu?

–Štrajk je legalan način sindikalnog djelovanja, no upitna je njegova legitimnost ako se zna da su njime osiguranicima uskraćena prava koja im po zakonu pripadaju, a posebice u vrijeme pandemije, kad su im zbog epidemiološke situacije ionako značajno ograničena.

Tijekom štrajka zdravstvenih djelatnika obustavljene su pojedine zdravstvene usluge, a mnogi pacijenti čekaju nove termine zbog otkazanih specijalističkih pregleda, pregleda “koji nisu žurni”. Mnogi pacijenti trpe zbog štrajka, ali čelnici sindikata to “fakturiraju” vama. Kako to komentirate i kako izaći iz situacije gdje pacijenti i njihovo zdravlje snose ogroman teret zbog ovog neriješenog pitanja?

–Prošlo je mjesec dana od datuma kojeg je Vlada HNŽ-a odredila za početak pregovora. Da je sindikat prihvatio pregovore, oni su mogli biti već okončani i kolektivni ugovor potpisan. No, kako oni to ne žele, nije korektno meni „fakturirati“ teret koji zbog toga snose pacijenti. A možda je to i razlog zbog kojeg, kako Vi tvrdite, Vlada HNŽ-a prosvjedima daje konotaciju „politički motiviranih prosvjeda“.