KOMENTAR DANA: Hrvatima bitno sačuvati ulogu županija u koordinaciji s EU

MOSTAR - Unatoč činjenici da predstavnici zemalja Europske unije u BiH, kao i čelnici Europske komisije u Bruxellesu mehanizam koordinacije vide kao čisto tehničko pitanje, složenost ustavnopravnog uređenja BiH, kao i interesi sva tri naroda čine su problematiku mnogo kompleksnijom od pukog uvođenja “jednog glasa” iz BiH.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jeste stupio na snagu, no upravo je mehanizam najvažniji preduvjet da bi SSP uopće imao smisla.Naime, BiH ne može napraviti ključni korak naprijed k usvajanju europske pravne stečevine bez učinkovitog mehanizma koordinacije, a o tomu je u više navrata govorila i  visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini, ali se zadržala na općenitoj ocjeni kako su nadležnosti za promjene na državnom Parlamentu, iako određenu odgovornost imaju i entitetski parlamenti.

Upravo takav stav pokazuje i kako Unija problematiku mehanizma, odnosno pitanje tko će što raditi u BiH i kako će država govoriti jednim glasom ostavlja u ruke domaćim političkim liderima koji, ovisno o narodu iz kojeg dolaze, imaju prilično oprečne stavove u pogledu nadležnosti.

Nedavno, na konferenciji o uspostavi učinkovitog koordinacijskog mehanizma za FBiH, održanoj u Sarajevu na temu “Načela uspostave učinkovitog koordinacijskog mehanizma u procesu integracija u EU za FBiH“ moglo se čuti kako mehanizam koordinacije nije ustavno ili ozbiljno pravno pitanje, već način pristupanja BiH Europskoj uniji.

Veleposlanik Velike Britanije u BiH Edward Ferguson, podsjetio je i kako je bilo  zamišljeno da se kroz ovaj projekt uspostavi mehanizam koordinacije, no nije bilo političkog dogovora o tome, tako da se projekt bavio samo izgradnjom kapaciteta dok se ne steknu uvjeti za politički dogovor o samom mehanizmu. A politički konsenzus je itekako bitan s obzirom na ne samo brojne razine vlasti već i činjenicu da svaka od tih razina jednom narodu daje koliko toliku sigurnost. Političari iz RS-a žele jasnu i jaku ulogu entiteta u procesu koordinacije, što se, pak, kosi s bošnjačkim pogledom u kojem država vodi glavnu riječ. Hrvati, pak, u cijeloj toj priči nastoje očuvati svoje interese te traže aktivnije uključivanje županija u mehanizam koordinacije.

Da do kompromisa oko podjele nadležnosti u tom procesu neće doći tako lako, svjedoči i izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je jasno poručio kako se kroz mehanizam koordinacije moraju poštovati nadležnosti svih razina vlasti te kako nepoštivanje Ustava neće naići na potporu RS-a. Drugi pak, skreću pozornost na ulogu županija u cijelom procesu, pa dok su hrvatski predstavnici mišljenja kako su nadležnosti županije itekako bitne, bošnjački političari skloni su izjavama kako je ipak, unatoč nadležnostima bitno da država vodi glavnu riječ.

Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara istaknula je na već spomenutoj konferenciji da FBiH može imati jedinstven glas u smislu svojih nadležnosti kada je riječ o mehanizmu koordinacije, ali da on podrazumijeva i koordinaciju unutar županija, čije su nadležnosti itekako značajne.

S druge strane Nermina Kapetanović, zamjenica predsjedatelja parlamentarne Komisije za europske integracije, nedavno je izjavila kako se vrijeme gubilo i zbog nesuglasja i nemogućnosti dogovora i kočenja na županijskoj razini. Bilo je dovoljno da jedna županija kaže “ne” nekom od problema koji se tretira, a nije postojao državni mehanizam u slučaju da se županije ne dogovore ili da ne postoji unutar entiteta dovoljno suglasnosti”, navela je Kapetanović.

Bez obzira na unutarnje nesuglasije Unija očekuje samo jedno-nove vlasti moraju hitno započeti s usklađivanjem zakonskih propisa na cijelom teritoriju BiH što tek na prvu zvuči lako, ali je u praksi mnogo teže ostvarivo. U cijeloj priči, kao što se vidi Hrvati traže i posebnu pažnju zbog vlastite malobrojnosti i nemogućnosti utjecaja na donošenje odluka na višim razinama.