Može li Dodik zaustaviti put BiH u NATO?

SARAJEVO - Šef kolektivnog Predsjedništva BiH Dodik je međunarodnu zajednicu ponovo stavio na muke dovodeći u pitanje NATO-integracije BiH. Je li to najava raskida ranije postignutih zakonskih obveza, postavlja pitanje i piše Deutsche Welle.

Predsjednik Predsjedništva BiH Milorad Dodik protivi se učlanjenju BiH u NATO. On je odbacio slanje “Godišnjeg nacionalnog programa” vojnom savezu, nakon čega bi automatski bio aktiviran Akcijski plan za članstvo MAP.

Za visokog predstavnika Valentina Inzka stvari su tu jednostavne. „Postoji zakonska obveza da se to učini. Predstavnici srpskih stranaka su to potpisali. I tadašnji srpski član Predsjedništva gospodin Radmanović (SNSD) je dao svoj potpis za put BiH u NATO. Postoji i Nacionalna strategija vanjske politike. Dakle, član 84 Zakona o obrani postoji i on je na snazi. Svi su glasali za njega, a zakoni se moraju poštovati”, rekao je Inzko za DW. Dodao je i da formalno-pravna sjednica o tome još nije održana.

I Aliju Kožljaka, koji je od kraja 2013. do početka 2018. bio predstavnik BiH i šef vojnog dijela BiH-misije pri NATO u Bruxellesu, ponašanje Milorada Dodika čudi, s obzirom da je on otvorio pitanje koje je, kako kaže, riješeno i koje se ne postavlja.

„Mi smo imali brojne odluke sva tri člana Predsjedništva i to ne preglasavanjem već konsenzusom, koje potvrđuju opredijeljenost aktiviranju MAP-a i NATO-članstvu kroz Zakon o obrani. Mi imamo puni legitimitet Predsjedništva jer su sva tri člana glasala i eksplicitno podržala i zakon i odluke za aktiviranje MAP-a koje su potom dostavljene u sjedište NATO-a“, kaže Kožljak koji je između ostalog autor knjige „Euroatlanske sigurnosne strategije“.

Za Otfrieda Nassauera, stručnjaka iz Berlinskog Informacijskog centra za transatlansku sigurnost, ovaj Dodikov korak je, ako se u vidu ima cijela retorika proteklih godina, logičan potez.

„Reforma obrane u BiH imala je uspjeha zahvaljujući pritisku zemalja Zapada koji su s NATO-misijom bili prisutni u BiH. Bila je kvazi iznuđena. Kada srpska strana sada kaže da tu prisilnu integraciju želi zaustaviti jer ne smatra da je država BiH održiva, onda je to naravno najava raskida ranije postignutih međuciljeva ali i znak da su ti ciljevi do sada bili samo prividno ostvareni“, prosuđuje Nassauer.

Njemački ekspert Nassauer smatra da je ideja Milorada Dodika oko usporavanja ili zaustavljanja približavanja BiH NATO-u vjerojatno zasnovana na mogućnosti da RS odvoji od BiH i orjentira na Srbiju.

„U raspravi o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova Dodik vidi mogućnosti oživljavanja ideje o promjeni granica na Balkanu. U tom slučaju bi mogao kazati ‘ako se tamo mijenjaju granice, što se ne bi mogle promijeniti i u BiH?’. On primjenjuje sličnu strategiju kao Milošević 90-tih godina. Pokušava u igru uvući Rusiju, koja bi podržala njegove ideje. Pokušava je pridobiti i instrumentalizirati za svoje interese. Vidjet ćemo hoće li u tome biti uspješniji od Miloševića početkom 90-tih“, kaže Otfried Nassauer, analitičar Informacijskog centra za transatlansku sigurnost u Berlinu.

Kršenje Daytonskog sporazuma?

Visoki predstavnik Inzko nije želio komentirati predstavlja li postupak Dodika kršenje Daytonskog sporazuma i može li se on umiješati i iskoristiti Bonske ovlasti, kojima on ima pravo nametanje rješenja. Ukazao je, međutim, da će se time najprije baviti domaće institucije kao što je Državno tužiteljstvo i dodao da je jedan od članova Predsjedništva najavio da će se obratiti Ustavnom sudu BiH.

Ovaj najnoviji korak Dodika ima i svoju predpriču. BiH je pozvana u MAP još 2009. u Talinu. Tamo je postavljen uvjet za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO: knjiženje nepokretne vojne imovine na Ministarstvo obrane BiH.

rema riječima Kožljaka, izuzev administrativnih zapreka koje su uistinu postojale jer su neke lokacije promijenile vlasništvo i nije bilo jednostavno uknjižiti ih na državu, to je bio jedan od najjednostavnnijih uvjeta. Ali devet godina je prošlo, a da taj zahtjev nije ispunjen. „Opstrukcija je dolazila iz RS jer su sve lokacije u FBiH uknjižene, a u RS nije niti jedna”, kaže Kožljak.

Situacija je kulminirala kada je NATO ponudio Bosni i Hercegovini aktiviranje MAP-a bez obzira što nije ispunjen zahtjev o popisu imovine i to slanjem „Godišnjeg nacionalnog izvješća” u Bruxelles. Bivši predstavnik BiH u NATO-u Kožljak pojašnjava: „Pošto su saveznici uvidjeli da pitanje knjiženja imovine nije samo administrativno već i političko i pravno-tehničko odlučili su se, zbog napretka koji je BiH ostvarila prvenstveno u oblasti obrane, oružanih snaga i sigurnosti, da Bosni i Hercegovini ipak ponude da izradi prvi Godišnji nacionalni program (GNP), što bi značilo aktiviranje MAP-a onog trenutka kada ga BiH dostavi Bruxellesu.

Dodik je to odbio obrazloživši da ne želi MAP jer on vodi BiH u članstvo u NATO-u. Rekao je i da BiH treba biti vojno neutralna kao Srbija te da zbog toga neće podržati dostavljanje prvog GNP-a. Kao kompromis, predlaže da BiH nastavi suradnju s NATO-om kroz IPAP (Individualni plan partnerstva)”, kaže Kožljak i dodaje: “To je degradiranje suradnje BiH sa NATO-om.”

BiH puno gubi

Odustajanjem od aktivacije MAP-a BiH gubi mnogo, jer kroz Godišnji nacionalni program ona bi se morala obvezati na provođenje političkih, obrambenih, pravnih, ekonomskih i sigurnosnih reformi. “Kroz MAP-u BiH bi ubrzala svoj napredak, bez jamstava da će jednog dana postati članica NATO-a. Sve to bi unaprijedilo vladavinu prava i investicije u BiH i njenu sigurnost i stabilnost”, kaže Kožljak.

No, kada je u pitanju stabilnost, NATO je nekoliko puta izjasnio zabrinutost po pitanju ruskog utjecaja na Balkanu kao i da to vidi kao prijetnju posebno za BiH.

„Taj uticaj se manifestira u smislu da Rusija otvoreno ohrabruje one koji se protive ulasku BiH u NATO”, precizira Kožljak. No za razliku od nekih zapadnih eksperata, Dodikovu najavu angažiranja rezervnog sastava doživljava više kao “uznemiravanje, slanje loše poruke i signal nespremnosti za zajednički rad” nego kao ozbiljnu sigurnosnu prijetnju.

“Policijske agencije u Federaciji su također opremljene i obučavaju se u raznim zemljama, Hrvatskoj, Grčkoj, SAD-u. A to obučavanje, pa i u tom ruskom Centru u Nišu, ne predstavlja samo za sebe nikakvu opasnost.”

Za natpise da će RS nestati kada BiH postane članica NATO-e, Kožljak kaže da su “non-sens” i da je NATO-u stalo da u zemlji članici vlada sklad, a ne da se ukidaju entiteti. Dodaje i da smatra da je javnost u RS nedovoljno obaviještena o svim aspektima suradnje sa NATO-om kao i da Srbija s NATO-om ima puno intenzivniju suradnju nego što se to u javnosti želi priznati.

Konstruktivna uloga Marine Pendeš

Kožljak ukazuje i na vrlo konstruktivnu ulogu Ministarstva obrane, uključujući i Marinu Pendeš (HDZ) koja je bila ministrica cijeli taj period. Ali nakon izbora postoji nedorečenost partijskih lidera, prvenstveno HDZ-a, SDA, SNSD-a po pitanju nastavka integracijskih procesa.

“Neke izjave g. Čovića (predsjednika HDZ-a BiH) koji ne podržava da aktiviranje MAP-a bude uvjet za formiranje Vijeća ministara su u najmanju ruku zbunjujuće”. SDA i DF kao uvjet za formiranje Vijeća ministara postavljaju dostavljanje GNP-a. Dodikov SNSD se tome protivi, a HDZ šuti, što je zbunjujuće. Neozbiljno je da vam NATO pruži mogućnost da aktivira MAP, a da vasa država oklijeva to uraditi.

Šta tu NATO i međunarodna zajednica može uraditi? Po riječima njemačkog eksperta Nassauera stvari bi se mogle popraviti samo kada bi kod bosanskih Srba u RS postojala volja da se od BiH napravi država ali i kada bi politička volja u istoj mjeri postojala i kod Bošnjaka i Hrvata u FBiH.

„Ljudi koji predstavljaju bh. narode su kao male vođe. U njihovim rukama su snage sigurnosti, gospodarstvo, mediji i pravosuđe. Svatko od njih svoju grupu navodno nastoji zaštiti od druge, a time zapravo štite sami sebe i svoje pozicije”, kaže Nassauer i zaključuje: „Ali to više nije demokracija. Pravosuđe nije neovisno, mediji nemaju kontrolnu funkciju. Situacija se ne rješava jer akteri to ne žele.”

A ako se ne postigne političko rješenje, moglo bi doći do novih vojnih sukoba, zaključuje Nassauer. Ili će možda predstavnik Valentin Inzko, kao krajnji korak, ipak nametnuti rješenje, nakon što su se nedavno na sjednici Vijeća sigurnosti u New Yorku, za ponovnu primjenu Bonskih ovlasti založili predstavnici SAD, Velike Britanije i Poljske. Ali to još, kako je naglasio Inzko za DW, nije na dnevnom redu.

Čini se da su sve opcije otvorene.