Ozbiljne reforme ne odgovaraju vlastima

SARAJEVO - Blagog napretka ima, ali je realizacija Reformske agende još u ranoj fazi, a krivac su vlasti jer ozbiljne i konkretne reformske mjere ugrožavaju njihove interese. Otprilike ovo je zaključak monitoring izvješća koji je izradilo Vijeće za demokratizaciju politika (DPC) iz Berlina.

Mršavi su izgledi da će u ovoj godini u potpunosti biti primijenjene socijalne i ekonomske reforme, a u idućoj ne treba ništa očekivati jer je izborna.

Istina, blagog napretka ima, ali je realizacija Reformske agende još u ranoj fazi, a krivac su vlasti jer ozbiljne i konkretne reformske mjere ugrožavaju njihove interese. Otprilike ovo je zaključak monitoring izvješća koji je izradilo Vijeće za demokratizaciju politika (DPC) iz Berlina.

Politički konflikti

Političke elite uvijek nađu neke točke razlaza i konflikte s kojima mogu skrenuti pažnju sa socioekonomskih reformi i usporavaju proces suočavanja s njihovom implementacijom – pojasnio je nedavno njemački analitičar Bodo Weber koji je izradio izvještaj.

Po njemu, fokus na reforme treba izolirati reformske poteze od uobičajene etnonacionalističke politike vladajuće elite „no taj fokus naišao je na čvrste etnonacionalističke interese i na podjele na polju ustavnih pitanja“. To je posebno izraženo u Federaciji gdje su konflikti između hrvatskih i bošnjačkih koalicijskih partnera drastično usporili rad entitetske vlade i parlamenta.

Reforme se odugovlače, a Europska unija, nažalost, nije pokazala istu odlučnost u insistiranju na reformama i svojim uvjetima kao što su je pokazali Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond. Ako Reformska agenda ne uspijeva, ako završi zaglavljena na pola puta, imat ćemo polovne strukturalne reforme koje mogu imati vrlo destruktivne i potencijalno socijalno eksplozivne efekte – javno je upozorio Weber.

Vlasti na svim razinama obavezale su se da će u razdoblju od 2015. do 2018. godine provesti reforme kao uvjet za dalji napredak BiH i približavanje članstvu u Europskoj uniji.

Njemačko-britansku inicijativu koja u prvi plan stavlja socijalne i ekonomske reforme, u prosincu 2014. godine prihvatila je Europska unija, a potom i državne i entitetske vlasti, a obavezu da će biti provedene potpisali su i šefovi svih stranaka koje u državnom i entitetskim parlamentima imaju zastupnike.

Nastavlja se zaduživanje

Nakon dvije godine, ispostavlja se da je BiH još uvijek daleko od ozbiljnih reformskih poteza i njihove pune primjene što aktualnim vlastima u konačnici odgovara.

U analizi se kao primjer navode novi entitetski zakoni o radu koji su „promašili mnoge ciljeve“ jer su svojevrsna mješavina novih prava kojima se ipak umanjuju radnička prava. Pored ostalog, odredbe novih zakona o radu uopće ne dotiču „privilegirane pozicije zaposlenih u javnom sektoru“ i uopće u praksi malo poštuju radnička prava.

Navodi se i da je ukupan javni dug ogroman, ali svejedno – entitetske vlade nastavile su da se zadužuju kod komercijalnih banaka i oslanjaju na kratkoročne mjere za financiranje proračuna preko prodaje trezorskih zapisa.

Posebno je zanimljiv detalj iz izvještaja u kojem se kaže da je Federacija pristala da Svjetska banka sačini analizu reforme javnih poduzeća, a Republika Srpska je to odbila!

Pada u oči da na izvještaj Vijeća za demokratizaciju politika iz Berlina, bar za sada, uglavnom nema reagiranja stranaka na vlasti i njihovih šefova niti državnih i entitetskih zakonodavnih i izvršnih vlasti.