TEMA TJEDNA: Lobiranjem do nacionalnog veta u Vladi FBiH

MOSTAR - Prva velika kriza u Vladi Federacije, a koja se ticala imenovanja u javnim poduzećima, odnosno koja je bila prouzrokovana s jedne strane činjenicom da DF nije dopuštao staviti na dnevni red promjene u Nadzornim odborima poduzeća, a HDZ BiH s druge bojkotirao dolaske na sjednice u jednom je trenutku izazvala i reakciju Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora koje je najavilo forsiranje nekoliko zakonskih promjena kako bi Hrvati u federaciji ostvarili paritet.

U prvom redu zatražili su izmjene zakona o Vladi Federacije (ideja koju je HSP BIH u sklopu Platforme pokušao progufati ali bez uspjeha), a prema kojima bi bila onemogućena bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskih ministara na sjednicima.

Na prvi pogled ne toliko kompleksno pitanje, no u suštini promjena koja bi uvelike mogla odrediti sudbinu Federacije BiH i pružiti joj šansu da postane uistinu multietnički entitet u kojem će se predstavnici svakog od naroda imati isti stupanj utjecaja na donošenje svake odluke.

Konkretno govoreći, riječ je o promjeni Zakona o vladama entiteta na način da je nužna potpora trećine predstavnika svakog od konstitutivnih naroda za donošenje odluka u vladama entiteta. Međutim, hrvatska politička elita u tim zahtjevima često se ponašala pomalo stihijski, neplanski, netaktično i u konačnici bez osigurane potpore sa strane. Tako je bilo i ovaj put, baš kao i prije nekoliko mjeseci na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora kada se mnogo pričalo o ustavnim promjena, pa i promjeni načina odlučivanja u Vladi Federacije, ali bez konkretno iznesenog plana kako i uz čiju pomoć izvršiti prijeko potrebni pritisak na bošnjačke partnere koji se, jasno je, teško mogu odreći priviliegija koje su dobili na osnovu brojčane nadmoći.

Podsjećamo, izmjene Zakona o Vladi koje je forsirao HSP BiH nikada nisu prošle zbog protivljenja i blokiranja bošnjačkih političara, baš kao i izmjena načina izbora u federalni Dom naroda koje je zagovarao HDZ BiH, a koje su u jednom trenutku bile čak i dogovorene s tadašnjim vodstvom SDP-a.

No, veće spremnosti u Sarajevu nije bilo pa je tako prokockana šansa da se poboljša položaj malobrojnijeg naroda, međutim, ne treba zaboraviti kako preustroj Federacije ostaje trajna obveza političara u tom entitetu koju su oni preuzeli, između ostalog, i prihvaćanjem inicijative za promjenu Ustava FBiH, zasnovanu na preporukama stručnog tima američkog Veleposlanstva.

Te su izmjene s hrvatske strane okarakterizirane kao povod, a nikako osnova za promjene, no Zastupnički dom, pa tako i hrvatski zastupnici otvorili su priču o temi koja bi u ovom mandatu ponovno mogla doći na dnevni red.

Stoga, smatraju naši izvori iz Hrvatskog narodnog sabora, u idućem razdoblju treba pojačati međunarodno lobiranje za rješavanje ovog pitanja koje suštinski znači mnogo više od primjerice izbora članova Predsjedništva. S obzirom na iskustva HSP-a po ovom pitanju, kao i činjenicu da se do sada unatoč nekolicini deklaracija i dokumenata nije napravio korak naprijed mišljenja su kako HNS mora nacionalnu strategiju, pa tako i ovaj jedan njen dio, graditi kroz komunikaciju s faktorima na međunarodnom planu.

RS je do sada mnogo uradio na procesu lobiranja, pogotovo u SAD-u, Bošnjaci odavno imaju partnere u međunarodnoj zajednici, dok su hrvatski predstavnici do sada uglavnom od Hrvatske očekivali neki snažniji angažman, što ta država, koja još uvijek gradi ugled u Europskoj uniji za sada nije spremna. Stoga i ne zvuči nevjerojatno nedavni prijedlog prof. dr. Dražena Pehara da se treba razmotriri mogućnost bolje suradnje s Ruskom Federacijom koja je do sada imala najkonstruktivniji odnos prema ravnopravnošću sva tri naroda.