fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

(VIDEO) DODIK: „Nisam protiv održanja BiH, imamo dovoljno pameti da je gradimo“

Autor: Vijesti.ba

BANJA LUKA - Sinoć je u Dnevniku TV1 gostovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Intervju prenosimo u cijelosti…

Posljednjih mjeseci bilo je puno teških riječi, svađa na relaciji Sarajevo – Banja Luka. U pitanju je naravno Dan RS-a, odnosno referendum, odluka Ustavnog suda. Je li to sada za Vas završena priča?

Za mene jeste. Mislim da je bilo bespotrebno da imamo tu temu na dnevnom redu. Mi smo sve primjedbe na apelaciju i odluku Ustavnog suda već rekli.

U pretpostavci smo već imali odluke Narodne skupštine koje su ukazivale na sve ono što smo mi učinili kasnije. Međutim, Ustavni sud je to sve ignorirao i mi vjerujemo da to nije bilo objektivno.

Mora se razumjeti da 9. siječnja ne može da se izgubi i zbog toga smo rekli da ćemo provesti odluku Suda na način da učinimo provođenje što je moguće demokratičnijim i smatrali smo da svima ljudima koji žive u RS-u trebamo dati mogućnost da putem referenduma daju svoj stav.

Stav je naravno i da se ne izađe, ali imate priliku da se o tome pitanju dogovorite, i da putem formalne procedure donesemo određene stvari.

Uslijedila je zabrana provođenja referenduma, polemika o tome da će biti nasilja a ništa od toga nije bilo.

Proveden je jedan referendum koji je imao za cilj da pokaže transparentnost i demokratičnost i da pokaže da je Narodna skupština na bazi volje naroda donijela Zakon o praznicima koji nije zabranjen.

Epilog svega je u tome da će sve više biti sporan Ustavni sud i da će to u narednom vremenu biti tema broj jedan u BiH.

Ustavni sud načinom na koji odlučuje kod nas stvara utisak ukidanja i ignoriranja našeg prava.

Da li je to tako ili ne to više nije važno, ali je važno da je stvorena jedna obrambena struktura.

Ustavni sud je donio odluku a devedeset prethodnih slučajeva nije procesuirao. Pravi se farsa od privođenja i saslušanja.

Vjerujete li da sada Bošnjaci nemaju razloga za nezadovoljstvo najnovijim izmjenama koje su učinjene u NS RS, da je to sekularni praznik i da se nama obavezu slaviti?

Mislim da je to i ranije bilo, ali jasno smo to distancirali. Što će neko drugi uraditi, to je neka druga priča.

Što god mi rekli, kod Bošnjaka je napravljena takva atmosfera, u političkom smislu, da oni nikad neće to priznati.

Postoji samo jedno pitanje, kako je moglo da egzistira svih ovih godina? To je obilježavano. Mislim da se i sam Izetbegović u tome smislu proigrao.

Je li sve ispolitizirano i je li u ovom trenutku depolitizacija toga dobrodošla? Nije ni Vama štetilo!

Ali moglo je da bude i bez toga i bila bi neka druga tema. Opet bi rekli Dodik ima nešto s tim.

Ja se bavim svojim poslom, ja sam predsjednik i političar, i kad mi se ukaže prilika, jačam svoju političku poziciju. Što, to nije legitimno i fer? Naravno da jeste i legitimno i fer.

Kada smo došli u poziciju da moramo, mi smo to učinili. Da li nismo trebali to da uradimo, da neki kažu on je dobar čovjek, izgubio je izbore? Ne, ja sam samo dobar kada dobijem izbore.

Oni koji dobivaju izbore imaju šansu, a oni koji ne dobivaju nemaju.

Kako gledate na tvrdnje da izbore odbijate na osnovu stalnih svađa sa Sarajevom?

To nije točno. Prvo je bio gospodin Silajdžić, pa Lagumdžija pa Izetbegović.

To je konstanta i ne samo u vrijeme izbora. Imamo različito poimanje stvari u BiH i nemogućnost da se dogovorimo o bilo čemu, pa čak i onome što je dobro za sve.

Što se mene tiče, što govorim to i radim, i zato sam evo i u nemogućim uslovima deset puta dobio izbore, što lokalne što opće.

Bez obzira na sve što se pripisivalo i bez obzira što mislili spin majstori, ne možete narod obmanuti. Narod ima istinski osjećaj šta mu treba u tome trenutku.

Ključno pitanje nije bio referendum. Mislim da smo izbore dobili na dvije važne teme i dva važna događaja.

Na kontramitingu, potpuno smo eliminirali njihovu snagu. Nakon toga, otišli su u Prijedor i imali 300 ljudi na mitingu.

Da to nismo uradili, ili bi ova vlast bila ukinuta ili bi i dan danas ovdje na trgu imali šatore u kojima spavaju oni pobunjenici.

Oni su održali miting a mi kontramiting, i mislim da je to bio ključni događaj. Naravno da to njima ne odgovara, pa sada priču svaljuju na referendum.

Odmah nakon objavljivanja odluke, svi odgovorni ljudi iz političkih partija su se sastali u ovoj zgradi i razgovarali smo na tu temu. Rekli smo da pokušamo promijeniti zakon o Ustavnom sudu i da pokušamo pravno vratiti stvar na odlučivanje. Naravno, nije prošlo.

U tome dokumentu stoji, ukoliko to ne bude išlo da će se raspisati referendum. Tada smo mi pokušali sa jednim pitanjem i vidjeli smo ogromnu galamu.

Moram vam reći da ovo pitanje, koje smo mi imali o referendumu… Direktno se složio ambasador Britanije i sam meni rekao kako je to dobro, jer omogućava svima, bez obzira na nacionalnu pripadnost, da se izjasne na tu temu i da on ne vidi nikakav problem u tome.

Nakon dva mjeseca se pridružio onima koji su napravili harangu vezano za to pitanje.

Svi učesnici tog sastanka su potpisali izjavu u kojoj stoji da će se ići na referendum ( Tadić, Šarović) i na meni je bilo samo da raspišem referendum.

Prije ili poslije izbora?

Bilo je tu polemike, ali vidjeli smo da je to trenutak koji je najbolji…

Za koga?

Za sve u RS-u.

Za SNSD?

Ne za SNSD. Ovdje nije pitanje moga htijenja da iskoristim to. Ovdje je problem povlačenja PDP-a i Bosića iz referenduma.

Do Ustavnog suda je došla apelacija u vezi sa obilježavanjem Prvog marta kao dana nezavisnosti BiH. Što očekujete po tome pitanju?

Očekujem da će to ukinuti Ustavni sud po istom obrazloženju po kojem je ukinuo odluku o 9. siječnju, ništa drugo.

Ali vjerujem da će i ovaj put Ustavni sud pokazati svoju političku a ne pravnu dimenziju? To znači da će pokušati naći opravdanje.

Ali to nije prvi slučaj jer, recimo, kada je presuđivao u slučaju Suda i Tužiteljstva, rekao je da nema u Ustavu, ali može se očekivati da će odraditi svoj posao.

Očekivanja su, dakle, postavili u pravni okvir. Kako onda ne bi bilo za Prvi ožujak.

Ne može se složiti oko 9. siječanj i 1. ožujak. Je li problem 25.studeni? Može li tu biti konsenzusa?

Neka svako radi svoj posao. RS ima svoje nadležnosti da određuje svoje praznike.

Jeste li za dogovor oko praznika na nivou BiH?

Oko nekih praznika jesmo, oko nekih nismo, ali BiH ima samo dva zajednička praznika, a to su Nova godina i Dan pobjede ili Prvi maj, sve ostalo je različito.

Jesmo li toliko različiti u BiH?

Treba poštovati to što je bilo i ne može se sadašnjom pameću prekomponovati neke stvari. Ljudi su u povijesti doživjeli neke događaje na način na koji su ih doživjeli.

Ja nikada nisam držao predavanja o tome da se u FBIH treba nešto uraditi na ovaj ili onaj način, a često se nama iz Sarajeva nameće što bi trebali uraditi.

Sada sam prvi put inicirao da vidimo kako je moguće da po Ustavu funkcionira Parlament FBIH, ako nemamo popunjen Dom naroda.

U Ustavu piše da se Dom smatra konstituiranim kada se formiraju svi klubovi.

Jeste li to sada uradili da bi pomogli Srbima u FBIH ili da bi kontrirali?

Ne, moj cilj nije blokada. Ja sam čovjek koji je sa različitim političkim ličnostima iz FBIH pokušao da radim. Bilo je dobrih rješenja i najčešće su padali.

Što je bilo dogovoreno pa je palo?

Dogovorili smo se bili sa Tihićem da zajednički ponudimo dva telekoma kupcu koji bi bio zainteresirani da širi tržište. Tihić pristane. Trajala je šest mjeseci priča o tome. Ja sam to čekao.

Kada sam raspisao tender za privatizaciju telekoma napali su me ko sam ja da to radim, a to je u suštini bila moja nadležnost. Dobili smo 646 milijuna za telekom.

BH Telekom je tada koštao duplo više nego Telekom RS. Danas ne mogu dobiti novac ni koji smo mi tad dobili.

Naše insistiranje bilo je da pravimo i integralni dio Koridora 5C, da bude krak puta prema Tuzli i Banja Luci, mi smo to tražili i nismo dobili, tako da sada samostalno pravimo.

Dogovarali smo sa Lagumždijom da zaštitimo domaću proizvodnju, da kažemo kako u momentu dospijeća nema uvoza. Oni su to sve prihvatili ali nikada nije realizirano.

Bilo je dogovoreno i da Parlamenti biraju glavne tužioce. Mi u RS-u ćemo ići na to sada da se biraju suci i tužitelji neusporedno kao što se biraju poslanici.

Ako je okružni sud Banja Luka, birat će ga sa ovog prostora, pa neka odgovaraju narodu. To je najbolja varijanta, jer ovako niti imamo sudove niti tužilaštva, pravdu ni bilo što drugo.

Zašto nedostaju sastanci na relaciji Izetbegović – Dodik?

Izetbegović je izabrao grupu luzera iz RS-a, koji su gubitnici ovdje, i on sa njima vodi neke politike.

Jeste li razgovarali sa Izetbegovićem?

Jesam razgovarao i hoću da razgovaram. Ja neću da vidim strance kako tu sjede. Hoću da znam za ono što se dogovorimo da će biti realizirano, a ne da će za dva dana zato što je neko od stranaca rekao da to ne može, to biti prekršeno.

Imamo mi dovoljno pameti da se vodi država. Nikada nisam zaustavio nijedan projekt. Nisam oklijevao da potpišem sa plinovoda iz Azerbejdžana, a kada je došla priča da pravimo Južni tok, onda nismo od Sarajeva mogli ništa da uradimo jer Savjet ministara nije dao suglasnost da se pređe granična linija a to je bilo neophodno.

Onda se postavlja pitanje što se ovdje hoće i na koji način raditi. Mislim da princip u BiH mora da bude da niko nikome ne smeta. Ne može RS da smeta Federaciji u razvojnim projektima, a zajednički nivo služi da se manifestira upravo to da niko nikome ne smeta.

Smetamo li sada jedni drugima?

Mislim da je to masovno. Smeta se i u formalnim procedurama.

Hoće li funkcionirati mehanizam koordinacije?

Precizan je. Ako se bude poštovao hoće, ako ne, onda neće. Naš strateški cilj jeste pridruživanje tome okviru koji se zove europski standard i evropski način života.

Nismo mi izvan toga i to jeste orijentacija. Ali sumnjam da će EU preživjeti kao teritorijalno politička organizacija.

Kada mi neki ambasador kaže da je naša sudbina put prema Europi, hoću da mi objasni što se tamo dešava. Zašto izlazi Britanija.

Biće velikih problema jer u EU postoji dobar dio zemalja koje su spremne dati više prava Britaniji. Unutar Europe postati će se veći raskoli nego što oni misle.

Prije tri dana njemački ministar inostranih poslova je rekao da je EU u fazi propadanja. Mi se ovdje ponašamo kao da se ništa nije dogodilo.

Mislimo da EU živi dok je Njemačka drži, ali kako sad kada drugi čovjek Njemačke kaže da je EU u fazi raspada, mi i dalje guramo istu priču.

Je li to interes BiH, da budemo dio EU sa četiri stuba i nekih šest brzina a mi ćemo biti u šestom krugu i da bi stizali druge, i najlakše je očekivati da ispadnemo iz svega. Pravimo se blesavi kao da je sve uredu. Idemo tamo jer je tamo bajka. Nije bajka!

Sve češće se govori o rekonstrukciji Deytona. Je li po Vama to izvjesno?

Mi ostajemo na poziciji izvornog Dejtonskog sporazuma. Nismo iracionalni u tome pogledu da kažemo Visoki predstavnik je samo vršio nasilje, ali dajte da pogledamo što se radilo u periodu 2001. godine.

OK, neka ostanu Sud i Tužiteljstvo, ali ne u ovom kapacitetu, pa ćemo onda da razgovaramo.
Imao sam sastanak sa Catherine Ashton ovdje i rekli smo da živimo nešto sa čime su svi nezadovoljni.

Sada čujem da je dosadašnja predsjednica suda eleminirala sa svih važnih mjesta i da tamo nema niko ko nije Bošnjak. Je li to ta mjera?

Možda meni to odgovara. Ja ću se lakše obraniti od svega.

U teritorijalnom smislu?

Nisam protiv održanja BiH, ali ona mora da bude zasnovana na izvornom Deytonu i ono što je do sada urađeno mora biti stavljeno na dnevni red.

Ne može ostati Ustavni sud strancima. Ako bude dogovora, teritorijalni integritet BiH nije u pitanju, ako ne bude dogovora doći će u pitanje.

Može li se konačno u buduće vrijeme sjesti za stol i prestati sa tjeranjem inata i sa jedne druge i treće strane. Da Vi kao lideri najjačih stranaka iskoristite svoje utjecaje u Moskvi, Turskoj?

To sam još Silajdžiću predlagao. Predlagao sam mu da smjestimo ljude. To je bilo 1999. godine.

Predlagao sam njemu, kao tadašnjem predsjedniku Savjeta ministara, da zajedno odemo u New York i u Rusiju, i da to predstavimo kao svoj projekt, da FBIH pripadne 2/3 a RS-u 1/3.

To je bilo davno, a je li nedavno bilo takvih inicijativa?

Treba da se zaštitimo ekonomsko-financijski. Ovo kako ide, ekonomija će doživjeti kolaps jer je nezaštićena od regionalnog tržišta, ali sa druge strane ko kod nešto krene ovdje odmah SIPA skače i privodi ljude.

Ovo je ubijena zemlja, sa stanovišta inicijative i pokretanja. Ja ovaj kraj pokušavam da oslobodim od toga i ljudima pružim priliku za inicijativu.

Jeste li dobili drugi poziv od strane Tužilaštva BiH?

Nisam dobio, ako nije došao u roku od dva, tri sata. Želim reći da imam svoj odnos prema Sudu i Tužiteljstvu, ali imajući u vidu da se spominje moje ime, čak i u nekim ranijim slučajevima, rekao sam da sam spreman dati izjavu.

Nisam ništa tražio osim onoga što nije dano drugima. Znam ljude iz Banjaluke koji su davali izjave putem video linka i to je bilo u desetini slučajeva, i to širom BiH.

Tražim da se i za mene kao građanina da ista mogućnost.

Je li Vaš stav da ne želite doći u Sarajevo zaista strah za sigurnost ili stvar principa?

Nisam čovjek koji je strašiv. Vidim da je to politizacija slučaja i ne bi bilo iskorišteno u smislu pravde nego u smislu diskvalifikacije.

Spreman sam da surađujem. Mislim da je to farsa i da tu nema pravnog osnova za bilo što.
Ako je Milorad Dodik kriv, onda je moje pitanje kako onda nisu krivi svi oni koji su potpisali odluku da se referendum održi, jer i Ivanić i Bosić, i ostali su govorili da podržavaju referendum.

Sve su nam bliži opći izbori. Jeste li razmišljali da se kandidirate za člana Predsjedništva BiH?

Napravili smo psihološku promjenu. Očekivalo se da SNSD pada i nije bilo očekivati da se vratimo, ali smo uspjeli na lokalnim izborima.

Naša ja ambicija da popravimo rezultat i zašto ne bi dobili još više. Ja sam čovjek koji će prihvatiti svaku odgovornost gdje osjetim da mogu nešto da uradim.

Možete li u Predsjedništvu nešto uraditi?

Nisam siguran, zbog ne koordinacije. Tamo se odsjedi mandat i ništa se ne dogodi, prama tome ja bih da „ščepam“ nešto gdje mogu napraviti vidljivu razliku.

Možda ne moram više ništa, mada se osjećam u najboljim godinama. Ali, ne bježim čak ni od tih mogućnosti.

Što je za vas atraktivnije, biti član Predsjedništva ili Vijeća ministara?

Najradije bih da sam bio neki poslovan čovjek u normalnoj zemlji, a ovako su ovo stalne borbe.

Onog trenutka kada se budem odlučio da li ću se kandidirati na te funkcije, prvo ću Vama da priopćim.

Autor: Vijesti.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});