Zapadni Balkan nakon samita 6. listopada 2021: Javne i skrivene inicijative

Na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u Brdu kod Kranja, koje je organiziralo slovensko predsjedništvo Vijeća, okupili su se čelnici i država članica EU-a i šest partnera sa zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Kosova.

Sastankom je predsjedao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Na sastanku na vrhu čelnici i čelnici EU-a usvojili su izjavu koju su čelnici sa zapadnog Balkana potvrdili.

U izjavi se navodi jasna potpora EU europskoj perspektivi zapadnog Balkana. U njoj se navode inicijative za potporu povezivosti te zelenoj i digitalnoj tranziciji u regiji kao i obveze u području političke i sigurnosne suradnje. Izjava uključuje i niz konkretnih ciljeva u korist zapadnog Balkana koje uključuju gospodarski i investicijski plan vrijedan 30 milijardi eura, obećanje o povećanju stope procijepljenosti protiv bolesti COVID-19, način ostvarivanja nižih troškova roaminga, program inovacija za zapadni Balkan, te akcijske planove za zelene trake i Prometnu zajednicu.

Večer uoči sastanka na vrhu, 5. listopada, predsjednik Michel pozvao će čelnike EU na raspravu o ulozi EU-a u svijetu.

Razgovarali su o suradnji sa saveznicima i partnerima, posebno SAD i NATO, jačanju otpornosti EU-a smanjenjem njegovih ključnih ovisnosti, povećanju kapaciteta EU-a za autonomno djelovanje kao gospodarska sila te u području sigurnosti i obrane, zalaganju za EU-ove vlastite interese, posebno s obzirom na Kinu koju smatraju konkurentom i sustavnim suparnikom.

Ukoliko ovu zadnju točku usporedimo sa nedavnim scenarijem iz Litvanije koja je dopustila otvaranje Ureda predstavnika Tajvana i skorašnju posjetu trojice ministara Tajvana zemljama Višegradske skupine, nakon obostrane velike humanitarne aktivnosti istih, te jasnih poruka Tajvana o gospodarskoj suradnji, lako se može pretpostaviti da i zemlje zapadnog Balkana mogu slijediti taj smjer.

Dosadašnje aktivnosti EU prema zemljama Zapadnog Balkana nisu urodile rezultatom koji će ih usmjeriti prema pristupanju u EU naročito nakon debakla sa Sjevernom Makedonijom. Povezanost zemalja Zapadnog Balkana sa zemljama Višegradske skupine je tradicionalna i primjenjiva u gospodarskim aranžmanima koji se lako mogu preslikati nezadovoljstvom prema politikama EU.

Bosna i Hercegovina, kao najveće žarište nesuglasica u Zapadnom Balkanu je već aktualno tržište za kineske tvrtke koje dobivaju velike poslove infrastrukture koji su financirana europskim i svjetskim novcima.

Ukoliko spojimo zaključke i izjave na samitu koji Kinu jasno definira kao konkurenta i suparnika, te odnos Višegradske skupine (Višegrad je grad u BiH) prema Tajvanu kao gospodarskom suradniku, može li se očekivati slobodan prostor tajvanskim tvrtkama na BiH tržištu? Može li se očekivati od BH vlasti da će prepoznati priliku kao i zemlje Višegradske skupine i otvoriti kanal komunikacije prema Tajvanu naročito nakon što su neki visokopozicionirani čelnici u sudskom procesu koji ih duboko kompromitira oko nabavke neispravnih respiratora kineskog porijekla?

Jedno je sigurno u tom scenariju, a to je da će tu aktivnost podržati EU, SAD i NATO i vidjeti je kao priliku za jače pozicioniranje na prostoru Zapadnog Balkana.