fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Najveći broj srčanih udara dogodi se za vrijeme blagdana, evo i zašto

Autor: Dnevno.ba

Brojna dosadašnja znanstvena istraživanja pokazala su da je u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana zamijećen povećan broj srčanih udara te da između 25. prosinca i 1. siječnja od infarkta umire više ljudi nego u bilo koje drugo doba godine.

Američka kardiološka udruga (AHA) upozorila je da u spomenutom razdoblju od infarkta srca umire najviše ljudi jer je upravo vrijeme praznika za mnoge stresno. Konzumira se puno hrane, alkoholnih pića, a i ljudi se manje kreću, prenosi Direktno.hr.

Zato je ta vodeća svjetska neprofitna organizacija usredotočena na zdravlje srca i mozga iznijela prijedloge o tomu kako se pripremiti za praznike da biste izbjegli potencijalni srčani udar te ponudila savjete koji bi vam mogli pomoći da provedete sretnu i zdravu blagdansku sezonu.

“Praznici su za većinu ljudi stresno razdoblje tijekom kojega obično moraju ispuniti brojne obveze, često u isto vrijeme. Rutina je poremećena, više jedemo i pijemo, a manje vježbamo i manje se opuštamo. Istodobno mnogi među nama ne osluškuju vlastiti organizam ili ne obraćaju pažnju na znakove upozorenja, poput pritiska i boli u prsima, često praćenih nedostatkom zraka, misleći da odlazak na pregled može pričekati i kad prođu praznici. U ovo blagdansko vrijeme sve navedeno može pridonijeti povećanom riziku od srčanog udara”, upozoravaju dr. Donald Lloyd-Jones, predsjednik Američke kardiološke udruge i Eileen M. Foell, kardiologinja i voditeljica Odjela za preventivnu medicinu na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern u Chicagu.

“Situacija bi mogla biti još teža za sve one koji zbog pandemije covida i mjera ograničenja prošle godine nisu uspjeli praznike provesti s članovima obitelji i s prijateljima. Iznimno je važno da ljudi budu svjesni ovih rizika. Savjetujemo da poduzmete nekoliko jednostavnih koraka koji će vam pomoći da srce održite zdravim, a to će vam omogućiti još puno proslava u novoj godini”, slažu se američki kardiolozi.

Nekoliko je stvari koje bi u ovo blagdansko vrijeme trebalo imati na umu, a popis možete provjeriti i dvaput.

Bilo bi dobro da znate kakvi su simptomi srčanog udara da biste, u slučaju potrebe mogli poduzeti prave korake.

Znaci srčanog udara mogu se razlikovati kod muškaraca i žena i važno ih je rano prepoznati i nazvati hitnu pomoć. Što prije dobijete medicinsku pomoć veći su vam izgledi za preživljavanje i sprečavanje oštećenja srčanog mišića.

Nastojte slaviti umjereno. Vrijeme je konzumiranja većih količina hrane i alkohola nego što je to uobičajeno. Zdravo jesti tijekom praznika ne mora značiti da si trebate uskratiti određenu vrstu namirnica, naprotiv, samo je konzumirajte u umjerenim količinama i vodite računa o količini soli koju pritom unosite u organizam.

Odvojite vrijeme za sebe za vrijeme užurbanoga blagdanskog razdoblja. Pokušajte smanjiti stres koji vam mogu stvarati obiteljske interakcije, financijski problemi, užurbani raspored i ostali izvori stresa karakteristični za ovo vrijeme, a to se odnosi i na putovanja.

Krećite se. Američka kardiološka udruga preporučuje najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno, no taj broj obično pada za vrijeme blagdanske gužve. Pokušajte ostati aktivni, otiđite u obiteljsku šetnju ili izaberite neku drugu zabavnu aktivnost koju možete raditi s članovima obitelji ili prijateljima.

Ne zaboravite redovito uzimati propisane lijekove. Za vrijeme blagdanske gužve često se dogodi da nehotice preskočite terapiju. AHA savjetuje da ne zaboravite na redovito uzimanje lijekova i da ne odgađate odlazak na hitan pregled ako osjetite pritisak i bol u prsima, koje često prati nedostatak zraka.

 

Autor: Dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});