Admiral Adam Johann von Krusenstern – vođa prve ruske plovidbe oko svijeta – 1846.

Zanimljivo je da je Adam Johann von Krusenstern plovidbu oko svijeta dovršio još prije Napoleonovog napada na Rusiju. Među Krusensternovom posadom bio je i grof Fjodor Ivanovič Tolstoj (rođak znamenitog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja).

Na današnji dan 1846. godine umro je ruski admiral Adam Johann von Krusenstern. Povijesno je važan po tome što je predvodio prvo rusko oplovljivanje svijeta, koje je trajalo od 1803. do 1806. godine tj. u doba Napoleonskih ratova u Europi. Krusenstern je podrijetlom bio Baltički Nijemac, a rodio se u mjestu Hagudi, koje danas pripada Estoniji, a u vremenu njegovog rođenja (1770.) pripadalo je Ruskom Carstvu. Njegova obitelj Krusenstern bila je povezana s utjecajnom švedskom plemićkom obitelji Krusenstjerna. Prvo rusko oplovljivanje svijeta obavio je Adam Johann von Krusenstern pomoću brodova Nadežda i Neva. On i njegova posada posjetili su Brazil, Havaje, Kamčatku, Japan, Aljasku, Macao i još mnoga druga mjesta. Zanimljivo je da je taj pothvat izvršen prije Napoleonovog napada na Rusiju. Među Krusensternovom posadom bio je i grof Fjodor Ivanovič Tolstoj (rođak znamenitog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja), Fabian Gottlieb von Bellingshausen (kasniji otkrivač Antarktike) te Jurij Lisjanski.

Adam Johann von Krusenstern dobio je 1841. godine ruski admiralski čin. Preminuo je upravo na današnji dan 1846. godine, u dobi od 75 godina. Smrt ga je zatekla u njegovom dvorcu kod mjesta Kiltsi na području današnje Estonije.

Ostali događaji na današnji dan:
394 – Zapisan posljednji sačuvani tekst s egipatskim hijeroglifima
410 – Započela vizigotska pljačka Rima
455 – Vandalska pljačka Rima
1349 – Pokolj nad Židovima u Mainzu zbog optužbi da su uzrokovali kugu
1391 – Pokolj nad Židovima na Palma de Mallorci
1682 – Britanski kveker William Penn primio područje današnje američke države Delaware i priključio ga Pennsylvaniji
1690 – Prva trgovačka postaja u Calcutti (osnovao ju je Britanac Job Charnock iz Istočnoindijske kompanije)
1720 – Sardinija postala kraljevina pod dinastijom Savoja
1865 – U Sigmaringenu rođen Ferdinand I. od Rumunjske
1891 – Thomas Edison patentirao filmsku kameru
1891 – Osnovana tvornica obuće Bata
1893 – Otvoren Prvi muzej hrvatskih spomenika (danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika)
1918 – Rođen kardinal Avery Robert Dulles
1932 – Pilotkinja Amelia Earhart preletjela SAD bez stajanja kao prva žena u povijesti
1954 – Zabranjena Komunistička partija SAD-a
1972 – Ubijen hrvatski emigrant Stjepan Ševo u Italiji
1981 – Ubijen hrvatski emigrant Stanko Nižić u Švicarskoj
1991 – Gorbačov dao ostavku na mjesto čelnika Komunističke partije SSSR-a
1991 – Pokolj hrvatskih policajaca u Žutoj Lokvi
2004 – Žene samoubojice iz Čečenije raznijele dva zrakoplova pokraj Moskve

Rođeni:
1113 – Geoffrey od Anjoua
1514 – bl. Marija Batolomeja (Maria Bartolomea) Bagnesi
1750 – Letizia Ramolino
1759 – William Wilberforce
1838 – Philippe od Orléansa
1863 – Dragutin Lerman
1865 – Ferdinand I. od Rumunjske
1881 – Vincenzo Lancia
1899 – Jorge Luis Borges
1902 – Fernand Braudel
1904 – časna službenica Božja Itala Mela
1904 – Ida Cook
1918 – kardinal Avery Robert Dulles
1929 – Yasser Arafat
1940 – Slaven Zambata
1947 – Paulo Coelho
1948 – Jean-Michel Jarre
1951 – Orson Scott Card
1957 – Stephen Fry

Umrli:
684 – sv. Audoen (Audoenus, Audöenus, Aldowin, Owen, Ouen, Dado) iz Rouena
1042 – car Mihael V. Kalafat
1281 – Vilhelmina (Wilhelmina) Češka
1313 – Henrik VII. Luksemburški
1540 – talijanski slikar Parmigianino
1542 – biskup kardinal Gasparo Contarini
1572 – admiral Gaspard II. de Coligny
1617 – sv. Ruža Limska
1664 – Maria Cunitz
1679 – nadbiskup kardinal Jean François Paul de Gondi
1680 – Thomas Blood
1777 – hrvatski isusovac i književnik Antun Kanižlić
1779 – Kuzma od Etolije (pravoslavni svetac)
1821 – John Polidori
1826 – sv. Ivana Antida (Jeanne-Antide) Thouret
1831 – August Neidhardt von Gneisenau
1832 – Nicolas Léonard Sadi Carnot
1841 – John Ordronaux
1856 – sv, Emilija (Émilie) de Vialar
1940 – Paul Gottlieb Nipkow
1943 – francuska književnica Simone Weil
1846 – admiral Adam Johann von Krusenstern
1947 – blaženi Miroslav Bulešić
1954 – Getúlio Vargas
1961 – Günter Litfin
1967 – Henry J. Kaiser
1972 – Stjepan Ševo
1974 – Alexander P. de Seversky
1979 – Hanna Reitsch
1979 – Sampson Sievers
1981 – Stanko Nižić
1982 – katolički svećenik Félix-Antoine Savard
2002 – pravoslavni svećenik Nikolaj Gurjanov
2003 – Wilfred Thesiger
2012 – talibanski vođa Dadullah