General koji je dobio Nobelovu nagradu za mir – 1959.

George C. Marshall dobio je u američkoj vojsci najviši mogući čin tijekom Drugog svjetskog rata – onaj generala armije (engl. General of the Army).

Na današnji dan 1959. godine umro je američki general George C. Marshall, dobitnik Nobelove nagrade za mir. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je Marshall načelnik glavnog stožera tj. šef generalštaba američke vojske (engl. Chief of Staff of the United States Army), što ga je činilo jednim od najvažnijih ljudi za saveznički ratni napor. Dapače, zanimljivo je da je Marshall taj ključni položaj držao tijekom cijelog Drugog svjetskog rata (od 1939. do 1945. godine).

George C. Marshall dobio je u američkoj vojsci najviši mogući čin tijekom Drugog svjetskog rata – onaj generala armije (engl. General of the Army). Taj generalski čin s pet zvjezdica dobila su tijekom tog rata još samo tri generala (MacArthur, Eisenhower i Arnold). Radilo se o činu ravnopravnom britanskom feldmaršalu (eng. Field Marshal), no maršalski naziv u SAD-u nije korišten, navodno i zato što bi bio neprikladan uz Marshallovo prezime (upravo je njemu prvome dodijeljen taj čin pa se pazilo na takve stvari).

Po Georgeu C. Marshallu ime je dobio znameniti Marshallov plan, zaslužan za gospodarsku obnovu Zapadne Europe nakon Drugog svjetskog rata. Marshall je nakon vojne karijere bio čak i američki državni tajnik, u kabinetu predsjednika Harryja S. Trumana, a jedno je vrijeme bio i ministar obrane. Zanimljivo je da je George C. Marshall bio jedan od samo nekoliko generala u povijesti koji su dobili Nobelovu nagradu za mir (dobio ju je, primjerice, još i Yitzhak Rabin, koji je također bio general).

Ostali događaji na današnji dan:
690. – Na vlast došla jedina vladajuća carica u kineskoj povijesti (Wu Zetian)
1384. – Jadviga okrunjena za poljskog kralja unatoč tome što je bila žena
1590. – Talijanski kompozitor Carlo Gesualdo ubio suprugu i njenog ljubavnika
1781. – George Washington zauzeo grad Yorktown
1834. – Izgorio veći dio nekadašnje palače na mjestu današnjeg britanskog parlamenta
1846. – Amerikanac William Morton izveo prvu anesteziju pomoću etera
1869. – Prvi ženski rezidencijalni koledž u Engleskoj (Girton College u Cambridgeu)
1869. – Otkriven navodni „Div iz Cardiffa“
1875. – Osnovano mormonsko Sveučilište Brigham Young u američkoj saveznoj državi Utah
1906. – Prijevara u njemačkom gradu Köpenicku (Wilhelm Voigt preuzeo vlast u gradu)
1923. – Osnovana kompanija Walt Disney
1934. – Započeo kineski komunistički Dugi marš
1949. – Kraj Grčkog građanskog rata
1951. – Ubijen pakistanski premijer Liakvat Ali Kan
1968. – Afroamerički sportaši izbačeni s Olimpijskih igara zbog crnačkog pozdrava
1973. – Henry Kissinger i Vijetnamac Le Duc Tho dobili Nobelovu nagradu za mir
1975. – Posljednja osoba u svijetu koja je oboljela od velikih boginja (Bangladeš)
1978. – Prva Europljanka na vrhu Mount Everesta (Wanda Rutkiewicz)
1983. – Svetim proglašen sv. Leopold Mandić
1984. – Desmond Tutu dobio Nobelovu nagradu za mir
1986. – Reinhold Messner postao prvim čovjekom koji je osvojio sve vrhove više od 8,000 metara
1991. – Poginuo hrvatski branitelj Blago Zadro
1991. – Masakr u Teksasu, najveći do tada u SAD-u
1998. – Uhićen bivši čileanski diktator Augusto Pinochet
2000. – Počelo suđenje Miroslavu Kutli
2002. – Otvorena nova knjižnica u Aleksandriji
2002. – Ubijena obitelj Dawson u Baltimoreu
2007. – Poginuo makedonski glazbenik Toše Proeski
Svjetski dan hrane

Rođeni:
1396. – William de la Pole, prvi vojvoda od Suffolka
1430. – kralj James II. od Škotske
1483. – Gasparo Contarini (talijanski kardinal)
1663. – princ Eugen Savojski (austrijski vojskovođa)
1710. – Andreas Hadik (austrijski vojskovođa)
1758. – Noah Webster (američki leksikograf)
1801. – Josip Jelačić (ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije)
1841. – Itō Hirobumi (prvi japanski premijer)
1854. – Oscar Wilde (irski književnik)
1855. – general Samad bey Mehmandarov
1863. – Austen Chamberlain (britanski političar i nobelovac)
1886. – David Ben-Gurion (izraelski državnik)
1888. – Eugene O’Neill (američki pisac i nobelovac)
1888. – Paul Popenoe (američki bračni savjetnik)
1890. – sv. Marija Goretti (talijanska svetica)
1890. – Michael Collins (irski političar)
1908. – Enver Hoxha (albanski političar)
1914. – Mohammed Zahir Shah (posljednji afganistanski kralj)
1927. – Günter Grass (njemački književnik i nobelovac)
1947. – Bob Weir (američki glazbenik)
1958. – Tim Robbins (američki glumac)
1959. – Gary Kemp (američki glazbenik)

Umrli:
1553. – Lucas Cranach St.
1591. – papa Grgur XIV.
1594. – kardinal William Allen
1628. – François de Malherbe
1655. – Joseph Solomon Delmedigo
1680. – Raimondo Montecuccoli
1730. – Antoine Laumet de La Mothe, sieur de Cadillac
1755. – sv. Gerard Majella
1791. – Grigorij Potemkin
1793. – John Hunter
1796. – Viktor Amadeus III.
1822. – Eva Marie Veigel
1959. – general George C. Marshall
1972. – Nick Begich
1981. – general Moshe Dayan
1982. – Mario Del Monaco
1983. – Jakov Gotovac
1990. – Art Blakey
1991. – Boris Papandopulo
1991. – Blago Zadro
2003. – László Papp
2007. – Deborah Kerr
2007. – Toše Proeski
2007. – Barbara West