Hrvatska 3. gardijska brigada “Kune” ustrojena je na dan...
Hernando de Soto – španjolski konkvistador koji je prvi posjetio unutrašnjost današnjeg SAD-a – 1542.
Zanimljivo je da je Hernando de Soto svojedobno bio u SAD-u toliko popularan da je po njemu ime nosila jedna prilično značajna automobilska marka. Radilo se o marki DeSoto, koju je proizvodila korporacija Chrysler.
Na današnji dan 1542. godine umro je Hernando de Soto, španjolski istraživač i konkvistador koji je već u prvom dijelu 16. stoljeća uvelike putovao po području današnjeg SAD-a. Dapače, Hernando de Soto bio je prvi europski istraživač koji je dospio duboko u unutrašnjost današnjeg SAD-a, a kroz to je područje proputovao stotine, ako ne i tisuće kilometara.
Nije poznat točan put kojim je Hernando de Soto prošao po sjevernoameričkom kontinentu, ali se s velikom sigurnošću može pretpostaviti da je posjetio područja koja danas pokrivaju američke savezne države Florida, Georgia, Mississippi, Alabama i Arkansas. Dapače, vjerojatno je bio i na području današnjeg Teksasa, a možda je dospio na sjever sve do današnje Sjeverne Karoline i Tennesseeja.
Hernando de Soto umro je na današnji dan na obalama rijeke Mississippi, upravo tijekom svoje spomenute ekspedicije. Njegovo su mrtvo tijelo navodno potopili u rijeku Mississippi, tako da ga je danas nemoguće pronaći. Hernando de Soto time je sahranjen tisućama kilometara od svog rodnog kraja u Španjolskoj (rodio se u španjolskoj pokrajini Estremaduri, iz koje su potjecali također i Hernán Cortés te Francisco Pizarro).
Zanimljivo je da je Hernando de Soto svojedobno bio u SAD-u toliko popularan da je po njemu ime nosila jedna prilično značajna automobilska marka. Radilo se o marki DeSoto, koju je proizvodila korporacija Chrysler. Automobili marke DeSoto izrađivani su od 1928. do 1961. godine, a ukupno ih je proizvedeno oko 2,000,000.
Ostali događaji na današnji dan:
293 – Početak tetrarhije u doba rimskog cara Dioklecijana
878 – Muslimanski sultan osvojio Sirakuzu na Siciliji
879 – Papa blagoslovio kneza Branimira
996 – Oton III. okrunjen za cara Svetog Rimskog Carstva
1349 – Donesen Dušanov zakonik
1471 – Umro engleski kralj Henrik VI. u londonskom Toweru
1674 – Jan Sobjeski izabran za poljskog kralja
1725 – Osnovan Red sv. Aleksandra Nevskog
1758 – Indijanci oteli 10-godišnju Mary Campbell
1863 – Ustrojena Crkva adventista sedmoga dana
1871 – Započelo vojno gušenje Pariške komune
1881 – Osnovan američki Crveni križ
1917 – Veliki požar u Atlanti
1927 – Sletio Charles Lindbergh nakon prvog solo preleta Atlantskog oceana
1932 – Sletjela Amelia Earhart nakon prvog ženskog solo preleta Atlantskog oceana
1936 – Japanka ubila ljubavnika i hodala s njegovim spolnim organima po gradu
1937 – Prva sovjetska postaja kod Sjevernog pola
1945 – Uhićen Heinrich Himmler
1946 – Incident s ozračenim znanstvenikom Louisom Slotinom u američkom laboratoriju u Los Alamosu
1975 – Počelo suđenje Baader-Meinhof u Njemačkoj
1991 – Ženska atentatorica ubila Rajiva Gandhija
1996 – Ubijeni Trapistički mučenici s Atlasa
2001 – Proglašen Taubira zakon u Francuskoj
2006 – Referendum o neovisnosti u Crnoj Gori
Rođeni:
120 pr. Kr. – Aurelija Cotta
1471 – Albrecht Dürer
1527 – kralj Filip II.
1664 – kardinal Giulio Alberoni
1688 – Alexander Pope
1763 – Joseph Fouché
1780 – Elizabeth Fry
1790 – William Cavendish, vojvoda od Devonshirea
1792 – Gaspard-Gustave Coriolis
1799 – Mary Anning
1850 – katolički svećenik Giuseppe Mercalli
1860 – Willem Einthoven
1863 – nadvojvoda Eugen od Austrije
1864 – krunska princeza Stéphanie
1885 – princeza Sophie od Schönburg-Waldenburga
1921 – Andrej Saharov
1938 – Anto Gardaš
1944 – Mary Robinson
1959 – Nick Cassavetes
1972 – The Notorious B.I.G.
1986 – Mario Mandžukić
Umrli:
987 – kralj Luj V.
1237 – kralj Olaf Crni
1254 – car Konrad IV. Hohenstaufen
1471 – Henrik VI. od Engleske
1481 – Kristijan I. od Danske
1512 – Pandolfo Petrucci
1524 – Thomas Howard, drugi vojvoda od Norfolka
1542 – Hernando de Soto
1607 – John Rainolds
1639 – dominikanski svećenik Tommaso Campanella
1670 – isusovački svećenik Niccolò Zucchi
1686 – Otto von Guericke
1719 – Pierre Poiret
1724 – Robert Harley, lord Oxford
1786 – Carl Wilhelm Scheele
1895 – Franz von Suppé
1908 – Spiridon Brusina
1911 – Williamina Fleming
1915 – Leonid Gobjato
1929 – Archibald Primrose, lord Rosebery
1935 – Jane Addams
1949 – Klaus Mann
1965 – Geoffrey de Havilland
1991 – Rajiv Gandhi
1995 – Les Aspin
2000 – Barbara Cartland
2000 – Mark R. Hughes
2003 – Alejandro de Tomaso
ZADNJE VIJESTI
Danas se obilježava obljetnica još jednog stravičnog zlo�...
Na današnji dan, 21. travnja, sada već davne 1996. godine...
Na današnji dan, 10. travnja 1992. godine, padom Kupresa za...