Koji je bio pravi razlog napada na Bastilju na početku Francuske revolucije? – 1789.

Svjetina nije provalila u Bastilju kako bi oslobodila njene zarobljenike. Pravi razlog bio je barut.

Dana 14. srpnja u Francuskoj je državni praznik jer se obilježava godišnjica događaja koji je simbolički označio početak Francuske revolucije. Naime, toga dana 1789. godine napadnuta je pariška tvrđava-zatvor Bastilja. Unatoč herojskim pričama koje su ispripovijedane o tom događaju, stvarnost je bila znatno prozaičnija. Bastilja je pred revoluciju bila prilično mali i nevažan zatvor, u kojem je čuvano samo 7 zatvorenika. Od te sedmorice četiri su bila krivotvoritelji, dvojica su bili mentalni bolesnici, a jedan je bio aristokrat, grof de Solages, koji je zatvoren na inzistiranje njegove vlastite obitelji, navodno zbog seksualnih perverzija. Osmi zatvorenik – slavni markiz de Sade – premješten je iz Bastilje samo 10 dana prije napada na nju i stavljen u umobolnicu Charenton.

Dakle, svjetina nije provalila u Bastilju kako bi oslobodila njene zarobljenike. Pravi razlog bio je barut. Naime, ranije tog dana pariška je svjetina provalila u jednu oružarnicu u Parizu i uzela gotovo 32.000 pušaka mušketa. Problem je bio u tome što u toj oružarnici nije bilo baruta za navedeno oružje. Bastilja je, naprotiv, čuvala količinu od oko 13.600 kilograma baruta. Svjetina se radi toga uputila prema Bastilji i zahtijevala da se tvrđava preda zajedno s barutom. Zapovjednik Bastilje, markiz Bernard-René de Launay nije na to pristao. Oko 13:30 svjetina je provalila u tvrđavu, pri čemu su u borbama pale i prve žrtve. Ukupno je poginulo do stotinu ljudi. Zapovjednika Bastilje markiza de Launaya svjetina je uhvatila, pretukla i vukla po ulicama. Kad je zavikao: “Dosta! Pustite me umrijeti!”, ubili su ga, a glavu su mu odrezali i nabili na kolac. Tako je počela Francuska revolucija, koja će trajati manje ili više intenzivno sljedećih 10 godina, sve do dolaska na vlast Napoleona Bonapartea.