Umro bogati književnik Ian Fleming – tvorac lika Jamesa Bonda – 1964.

Fleming je bio pripadnik bogate bankarske obitelji škotskog podrijetla, čije se bogatstvo i danas mjeri u milijardama dolara.

Na današnji dan 1964. godine umro je britanski književnik Ian Fleming, tvorac lika Jamesa Bonda. Pripadao je bogatoj bankarskoj obitelji škotskog podrijetla. Naime, njegov djed zvao se Robert Fleming, a vodio je široko razgranati financijski posao u Velikoj Britaniji i SAD-u. Ianov otac zvao se Valentine Fleming, a bio je političar i zastupnik u britanskom parlamentu. Zanimljivo je da obitelj Fleming i danas posjeduje bogatstvo mjereno u milijardama dolara.

Ian Fleming rodio se u bogatoj londonskoj četvrti Mayfair 1908. godine. Pohađao je ugledni Eton, no nije se osobito akademski isticao. Nakon niza različitih poslova i veza s udanim i neudanim ženama, Ian Fleming postao je 1939. godine osobnim pomoćnikom admirala Johna Godfreya, direktora obavještajne službe Britanske kraljevske mornarice. Navodno je Fleming bazirao lik M-a iz svojih romana o Jamesu Bondu upravo na admiralu Godfreyu.

Na spomenutom je radnom mjestu Fleming došao u dodir s osobama iz obavještajne struke. Radilo se o razdoblju Drugog svjetskog rata, u kojem je britanska obavještajna služba imala važnu ulogu u obrani zemlje. Jedna od planiranih obavještajnih operacija iz tog razdoblja nosila je naziv Operacija Goldeneye, a ime Goldeneye Fleming je kasnije iskoristio i za naziv svoje rezidencije u Jamajki, gdje je pisao romane o Jamesu Bondu.

Prvi Flemingov roman nosio je naslov Casino Royale, a objavljen je 1953. godine. Ukupno je Fleming napisao 12 romana o Jamesu Bondu, s time da mu je posljednji bio Čovjek sa zlatnim pištoljem (The Man with the Golden Gun). Fleming je poživio do današnjeg dana 1964. godine, a umro je u dobi od 56 godina u Canterburyju u rodnoj Engleskoj.

Ostali događaji na današnji dan:
1099 – Bitka kod Askalona u Palestini (križari pobijedili muslimansku vojsku)
1121 – Bitka kod Didgorija (gruzijska vojska pobijedila Seldžuke)
1624 – Kardinal Richelieu postao prvi ministar francuskog kralja Luja XIII.
1676 – Ubijen indijanski poglavica Metacomet
1687 – Bitka kod Mohača između Svete lige i Osmanskog Carstva
1750 – Rođen franjevački svećenik Matija Petar Katančić
1779 – Najveći poraz američke mornarice prije Pearl Harbora (Bitka kod zaljeva Penobscot)
1806 – Vojskovođa Santiago de Liniers povratio Buenos Aires od Britanaca
1851 – Isaac Singer dobio patent za šivaću mašinu u SAD-u
1912 – Osnovan Kuomintang (kineska nacionalistička stranka)
1918 – Kraj Bitke kod Amiensa (Prvi svjetski rat)
1944 – Nacističke postrojbe Waffen-SS počinile masakr u talijanskom mjestu Sant’Anna di Stazzema
1944 – Susret Tito – Churchill kod Napulja
1946 – Britanska vlada naredila zaustavljanje židovskog useljavanja u Palestinu
1952 – Noć ubijenih pjesnika (13 židovskih intelektualaca ubijeno u Moskvi, vjerojatno po Staljinovoj naredbi)
1970 – Sporazum SSSR-a i Zapadne Njemačke
1977 – Prvi slobodni let space shuttlea (letjelica Enterprise)

Rođeni:
1503 – kralj Kristijan III. od Danske
1566 – nadvojvotkinja časna sestra Isabella Clara Eugenia
1629 – car Aleksej I. od Rusije
1750 – franjevački svećenik Matija Petar Katančić
1762 – engleski kralj George IV.
1856 – Diamond Jim Brady
1860 – Klara Hitler
1887 – Erwin Schrödinger
1904 – carević Aleksej Romanov
1910 – Yusof bin Ishak
1912 – Vladimir Žerjavić
1924 – Muhammad Zia-ul-Haq
1925 – Norris i Ross McWhirter
1930 – George Soros
1939 – Michael D. Antonovich
1939 – George Hamilton
1949 – Mark Knopfler
1954 – François Hollande
1971 – Pete Sampras
1972 – Takanohana Kōji
1975 – Casey Affleck
1977 – Iva Majoli
1983 – Luka Nižetić
1990 – Mario Balotelli

Umrli:
30 pr. Kr. – egipatska vladarica Kleopatra
875 – Luj II. od Italije
1424 – car Yongle
1484 – papa Siksto IV. (Francesco della Rovere)
1633 – Jacopo Peri
1648 – sultan Ibrahim I.
1689 – papa bl. Inocent XI. (Benedetto Odescalchi)
1778 – Peregrine Bertie, vojvoda od Ancastera i Kestevena
1809 – feldmaršal Mihail Kamenski
1822 – Robert Stewart, lord Castlereagh
1827 – William Blake
1848 – George Stephenson
1849 – Albert Gallatin
1851 – John Elliot Drinkwater Bethune
1861 – Eliphalet Remington
1864 – katolički svećenik Fran Šbül
1922 – Arthur Griffith
1934 – Hendrik Petrus Berlage
1941 – Freeman Freeman-Thomas, markiz od Willingdona
1948 – Harry Brearley
1955 – njemački književnik Thomas Mann
1960 – franjevački svećenik Smiljan Zvonar
1964 – britanski književnik Ian Fleming
1973 – Walter Rudolf Hess
1982 – američki glumac Henry Fonda
1988 – Jean-Michel Basquiat
1989 – William Shockley
2000 – Loretta Young
2000 – Genadij Ljačin
2007 – Merv Griffin