googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

ZAPANJUJUĆE INFORMACIJE: Mentalni poremećaji povezani su s načinom života, no ovaj podatak ohrabruje!

Autor: dnevno.ba

Rezultati nove studije britanskih znanstvenika objavljeni u časopisu BMC Medicine jasno ukazuju na to da su niska kardiorespiratorna sposobnost i slaba mišićna snaga povezane s lošijim mentalnim zdravljem te da kod pojedinaca mogu utjecati na razvoj simptoma depresije ili anksioznosti.

Analiza studije provedene među više od 150 tisuća sudionika pokazala je da kardiorespiratorni fitnes i snaga mišića odvojeno pridonose porastu rizika od lošijeg mentalnog zdravlja, ali je najjasnija veza utvrđena kada su posrijedi bila oba faktora.

Znanstvenici su u razdoblju od kolovoza 2009. do prosinca 2010. izmjerili tjelesnu spremnost gotovo 153.000 ljudi u dobi od 40 do 69 godina. Pratili su broj otkucaja njihova srca prije, tijekom i nakon šestominutne vježbe maksimalnog intenziteta na sobnom biciklu.

Mjerili su i snagu njihova stiska, što je u studiji korišteno kao indikator snage mišića.

Usto su sudionici ispunili i dva standardna klinička upitnika o depresiji i anksioznosti kako bi znanstvenici dobili uvid u njihovo mentalno zdravlje. Sedam godina poslije ispitanici su ponovno ispunili iste upitnike.

Nakon što su uzeli u obzir ostale faktore, poput dobi, spola, prijašnjih mentalnih problema, pušenje, razinu prihoda, obrazovanje i prehranu, znanstvenici su zaključili da i nakon sedam godina postoji jasna veza između početne tjelesne spremnosti sudionika i njihova mentalnog zdravlja.

Među sudionicima studije s niskom kardiorespiratornom sposobnošću i lošijom snagom mišića uočeni su 98 posto veći izgledi za razvoj simptoma depresije i 60 posto veći izgledi za razvoj simptoma tjeskobe. 

“Pružili smo dodatan dokaz o odnosu fizičkog i mentalnog zdravlja. Strukturirane vježbe namijenjene unapređenju različitih vrsta tjelesne spremnosti dobre su i za fizičku i za mentalnu snagu”, rekao je Aaron Kandola, psihijatar s londonskog sveučilišta i glavni autor studije, dodavši da su rezultati posebno važni u svjetlu posljedica pandemije koronavirusa. 

“Zabrinjavaju izvješća po kojima ljudi u doba pandemije više nisu aktivni kao što su bili ranije. Osobito zabrinjava činjenica da su zatvorene mnoge dvorane i teretane, a i vrijeme što ga ljudi mogu provoditi izvan kuće je ograničeno. Fizička aktivnost važan je dio naših života i može imati ključnu ulogu u sprečavanju mentalnih poremećaja“, rekao je.

Ohrabruje podatak po kojemu se tjelesna spremnost može relativno brzo poboljšati – već za tri tjedna. To može smanjiti rizik od pojave uobičajenih mentalnih problema za 32,5 posto.

Autor: dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});