AMERIKA IMA DOKAZE ZA NJIHOVE DESTABILIZIRAJUĆE AKTIVNOSTI, KRIMINAL I KORUPCIJU, NAŠE PRAVOSUĐE SPAVA!

Dana 05. 01. 2022. godine, Vlada SAD-a nametnula je nove sankcije Miloradu Dodiku i Alternativnoj televiziji, mediju koji je pod njegovom kontrolom, a u vezi sa njihovim koruptivnim djelovanjem i kontinuiranim nastojanjima da se ugrozi stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, piše: Josip Šimić-Đinđić!

– Destabilizirajuće djelovanje Milorada Dodika, njegova korumpiranost i podrivanje Daytonskog mirovnog sporazuma predstavljaju prijetnju stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijelog regiona, saopćeno je iz Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini.

“Današnjim djelovanjem Ureda za kontrolu imovine u inostranstvu Ministarstva finansija SAD, koje predstavlja prvu primjenu proširene Izvršne uredbe 14033, ističe se posvećenost Bidenove administracije regionu Zapadnog Balkana i pozivanju na odgovornost onih koji podrivaju Daytonski mirovni sporazum i učestvuju u koruptivnim aktivnostima” – naveli su iz Američkog veleposlanstva od 05. 01. 2022. godine!

Pored toga, dana 05. 01. 2022. godine, Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) objavilo je, da bivšem predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VTSV) Bosne i Hercegovine, Milanu Tegeltiji, te predsjedniku Pokreta demokratske akcije (PDA) i zastupniku u Parlamentarnoj skupštini, Mirsadu Kukiću, neće biti dozvoljen ulazak u SAD zbog njihove uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti.

“Svojim djelovanjem Tegeltija i Kukić podrivali su vladavinu zakona i povjerenje javnosti u demokratske institucije vlasti i javne procese. Kao rezultat toga, oni su uvršteni na listu u skladu sa Poglavljem 7031(c) Zakona o aproprijacijama za programe Ministarstva vanjskih poslova SAD, inostrane operacije i srodne programe iz 2021.” – saopćeno je u siječnju ove godine iz Veleposlanstva SAD-a u BiH.

Ovim stavljanjem na listu Tegeltiji i Kukiću onemogućava se ulazak u SAD!

Kako su saopćile vlasti SAD-a, koristeći službeni položaj predsjednika VSTV-a, Tegeltija je učestvovao u koruptivnim radnjama koje su uključivale korištenje političkog uticaja i službenog položaja za ostvarivanje lične koristi. Konkretno, vlasti SAD-a navode, da postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija iskoristio svoj položaj da bi ostvario korist u zamjenu za miješanje u sudski proces i manipulisanje imenovanjima na pravosudne funkcije, te zapošljavanjem na druge javne pozicije.

Pored Tegeltije i Kukića, Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) na listu je uvrstilo Tegeltijinu suprugu, Tijanu Tegeltiju, u skladu sa Poglavljem 7031(c). Ovom odlukom se i njoj onemogućava ulazak u Sjedinjene Države.

Koristeći službeni položaj direktora javnog preduzeća Rudnik Banovići, te zastupnika u Parlamentarnoj skupštini, Kukić je učestvovao u koruptivnim radnjama koristeći svoj politički uticaj i službeni položaj za ostvarivanje lične koristi. Konkretno, postoje vjerodostojne informacije da je Kukić zloupotrijebio javna sredstva za ličnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanjima da bi ostvario političku korist.

Načelnik Banovića i nekadašnji Kukićev stranački kolega Bego Gutić u razgovoru za Klix.ba je kazao da je odluka State Departmenta bila očekivana. On je podsjetio da je Kukić ranije osuđen na godinu i po dana zatvora za krivična djela koja su vezana za korupciju u RMU Banovići.

Doduše, Mirsad Kukić je i 22. 10. 2021. godine, pred Općinskim sudom u Sarajevu osuđen na godinu dana zatvora zbog krivičnog djela primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem u “Elektrodistribuciji”. Radi se o predmetu “Bosna”. Kukić je ranije bio optužen s Amirom Zukićem, Asimom Sarajlićem i drugima, kojima se sudi za protivzakonito posredovanje pri zapošljavanju u javnim preduzećima, ali je njegov predmet izdvojen zbog bolesti i sudilo mu se posebno.

Pored ovih mjera, dana 05. 01. 2022. godine, Ured za kontrolu imovine u inostranstvu Ministarstva finansija SAD (OFAC), u skladu sa Izvršnom uredbom 14033, kao što je na početku istaknuto, nametnuo je ekonomske sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH, te na listu stavio medijsku kuću pod njegovom kontrolom, Alternativnu televiziju (ATV). Posljedično mjeri od 05.01.2022. godine, poduzetoj u skladu sa Izvršnom uredbom 14033, sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u ili potiče iz Sjedinjenih Država, ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD, mora biti blokirana i prijavljena OFAC.

Američki veleposIanik u BiH Eric Nelson u video poruci od 05. 01. 2022. godine je dodao, da su “Dodik i Tegeltija i Kukić su svi besramno zloupotrijebili svoj položaj za sopstveno bogaćenje, za bogaćenje svojih porodica i političkih istomišljenika, te mreža podrške koje koriste. U Bosni i Hercegovini, korupcija predstavlja egzistencijalnu prijetnju samoj strukturi države koja je izgrađivana tokom posljednjih dvadeset šest godina, kao i prijetnju euro-atlantskoj budućnosti zemlje”.

“Ono što je danas uradila Vlada SAD upozorenje je onima koji bi mogli biti prijetnja stabilnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine zbog ličnih ili političkih ciljeva. Nastavićemo analizirati koje su dodatne sankcije neophodne da bi se borilo protiv endemske korupcije koja podriva potencijal ove zemlje ili stavljati do znanja da aktivnosti poput usvajanja novog Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske jesu neprihvatljiv napad na državu i stabilnost zemlje. Sjedinjene Države će bez oklijevanja djelovati protiv onih koji se bave korupcijom, destabilizacijom i podjelama na račun građana BiH, kao i protiv onih koji omogućavaju ili pomažu ovakvo ponašanje sopstvenim aktivnostima i aktivnostima kompanija i poslovnih subjekata koje koriste”- naveli su iz Veleposlanstva SAD-a u BiH dana 05. 01. 2022. godine!

U saopćenju se podsjeća da je Ministarstvo trezora Dodika ranije, odnosno 17. januara 2017. godine, stavilo na listu sankcija jer je aktivno opstruirao ili predstavljao značajan rizik aktivnom opstruiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

John E. Smith, tadašnji vršilac dužnosti direktora OFAC-a, izjavio je u to vrijeme da „opstrukcijom Daytonskog sporazuma Milorad Dodik predstavlja značajnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH“.

Uskoro bi još 52 pravne ili fizičke osobe iz Bosne i Hercegovine mogle dospjeti na američku crnu listu.

Osim Dodika, među sankcioniranim su od 2003. godine funkcioneri Milovan Cicko Bjelica, Dragon Spasojević i Dragomir Vasić, te od 2004. godine Savo Krunić i Srpska demokratska stranka (sve zbog pomaganja i veza sa optuženima za ratne zločine), kao i firme Bio Corporation i Puma Security.

U rujnu 2018. godine, Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije Nikoli Špiriću, potpredsjedniku SNSD-a i poslaniku ove stranke u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Zbog umješanosti u korupciju njemu i članovima njegove uže porodice zabranjuje se ulazak u SAD.

U obrazloženju koje se nalazi na zvaničnoj stranici Stejt Departmenta apostrofira se Odeljak 7031(c) koji predviđa da, “u slučajevima kada državni sekretar ima pouzdane informacije da su strani zvaničnici bili umiješani u značajnu korupciju ili teške povrede ljudskih prava”, ima pravo da takvim pojedincima i članovima njihove uže porodice zabrani ulazak u SAD.

“Gospodin Špirić je bio umiješan i imao koristi od javne korupcije, uključujući i ostvarivanje neodgovarajućih naknada u zamijenu za djelovanje na javnoj funkciji i mješajući se u javne procese tokom mandata kao član Predstavničkog doma u BiH”, stoji u odluci.

Zabrana ulaska u SAD se, pored Nikole Špirića odnosi i na njegovu užu porodicu – suprugu, sina i kćerku.

Inače, za razliku od Nikole Špirića čije se sankcije odnose samo na zabranu ulaska u zemlju, sankcije koje je Ministarstvo finansija SAD-a izreklo Miloradu Dodiku početkom 2017., kao i ove nove su daleko ozbiljnije.

Dana 28. 05. 2020. godine, Državni sekretarijat Sjedinjenih Američkih Država (State Department) je objavio odluku, da na listu osoba kojima je zabranjen ulazak u ovu zemlju stavlja nekadašnjeg federalnog poslanika i bivšeg generalnog sekretara Stranke Demokratske Akcije (SDA) Amira Zukića u trenutku kada se protiv njega vodi suđenje za koruptivna djela.

Tadašnji državni sekretar SAD-a Michael Pompeo je u svom saopćenju na zvaničnoj web stranici State Departmenta naveo da je Zukić, kojem se u Bosni i Hercegovini sudi za koruptivna djela, “bio umiješan u koruptivna djela koja su narušila vladavinu prava u BiH”.

Članu Parlamenta BiH Nikoli Špiriću SAD su uvele sankcije zbog “uključenosti u značajnu korupciju”, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

U odnosu na druge mjere i političko-diplomatske aktivnosti, prednost sankcija je što su relativno brz odgovor na određena dešavanja, ali se smatra da su zaista efikasne tek ako se uvode u koordinaciji, na primjer, kada ih osim SAD uvede i Evropska unija. U slučaju BiH, to se uglavnom nije dešavalo.

State Department je izrekao sankcije političarima iz BiH: najprije u januaru 2017. godine Miloradu Dodiku, Nikoli Špiriću u septembru 2018., Amiru Zukiću u maju 2020. godine, te Milanu Tegeltiji, ponovno Miloradu Dodiku i Mirsadu Kukiću u januaru 2022. godine. Ove odluke o sankcijama su razlog njihove „umiješanosti u značajnu korupciju i destabilizirajuće aktivnosti u BiH“.

Špirić je dugogodišnji političar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a sankcije ga nisu spriječile u obavljanju funkcija. Trenutno je član Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a ranije je bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH i ministar financija BiH.

Dana 24. rujna 2020. godine Transparency International u BiH (TI BiH) upozorio je, da je imenovanje Nikole Špirića u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) obesmislio sve napore u borbi protiv korupcije.

“Parlamentarna skupština je u parlamentarno tijelo izabrala političara koji je prema zvaničnim saznanjima američke vlade umiješan u visoku korupciju i primanje mita u vezi sa javnim funkcijama koje je obavljao. Špiriću i njegovoj porodici je zabranjen ulazak u SAD zbog umiješanosti u korupciju. Komisija kao nezavisno tijelo Parlamentarne skupštine nadzire rad APIK-a, i ima ključnu ulogu u postupku imenovanja i razrješenja rukovodstva jedine institucije čiji je mandat posvećen isključivo borbi protiv korupcije. Imenovanjem Špirića zakonodavna vlast daje mogućnost političaru koji je suočen sa najozbiljnijim optužbama za korupciju da prati, nadzire i utiče na rad agencije za borbu protiv korupcije” – naveli su tada iz TI BiH.

Za razliku od njega, Zukić se povukao iz političkog javnog života. Zukić je bivši funkcioner i generalni sekretar Stranke demokratske akcije (SDA). Sa stranačke funkcije je smijenjen nakon što je Predsjedništvo SDA to tražilo zbog podignute optužnice iz 2017. godine. Prema pisanju Centra za istraživačko novinarstvo, optužnica ga tereti da je bio jedan od organizatora grupe koja je pronalazila osobe spremne da daju novac za posao u Elektropriveredi BiH, nakon čega je koristio uticaj da bi realizirao nezakonita zapošljavanja.

Razlika između sankcija State Departmenta i OFAC-a je ta, što u oba slučaja zvaničnici iz BiH imaju zabranu ulaska u SAD, ali je kod OFAC-a fokus na trgovini i ekonomiji, pa oni koji se nalaze na listama, između ostalog, ne smiju poslovati sa američkim firmama i državljanima i obratno.

Još jedna razlika između sankcija ove dvije američke agencije je u brzini izricanja. State Department može sam uvesti sankcije, pa je samim tim proces kraći, dok ih OFAC uvodi nakon koordinacije sa različitim ministarstvima, poput Ministarstva trgovine, te obavještajnom zajednicom SAD, što uključuje 17 agencija.

Pored navedenih, na crnoj listi SAD-a je bio i Hasan Čengić, jedan od osnivača SDA i dugogodišnji član Sabora IZ u BiH, koji je nedavno preminuo, Milovan “Cicko” Bjelica, osnivač SDS-a, Bakir Alispahić, ratni ministar MUP-a RBiH, a današnji poduzetnik. Također, na crnoj američkoj listi je i Srpska demokratska stranka (SDS) na čijem čelu je trenutno Mirko Šarović.

Među zvučnim imenima presuđenih ratnih zločinaca koji su na američkoj crnoj listi su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Biljana Plavšić, Momčilo Krajišnik, Kordić, Stanislav Galić, Goran Hadžić, Momčilo Mandić, zatim Milan i Sredoje Lukić.

Na listi su i jedan od osnivača HDZ-a BiH Ante Jelavić, bivši visoki funkcioner Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i član Predsjedništva BiH, kojeg je visoki predstavnik Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) smijenio 2001. godine, navodeći kao razlog pokušaj osnivanja hrvatske federalne jedinice u BiH i ugrožavanje ustavnog poretka, te kćerka Radovana Karadžića.

U ostalim kategorijama OFAC-ovih javnih sankcija nalazi se još jedno pravno lice iz BiH (hotel Casa Grande u Sarajevu), te sedam osoba koje imaju pasoše BiH, uključujući porodicu Kelmendi (otac Naser, sinovi Liridon, Besnik i Elvis). Njima je OFAC odredio sankcije zbog veza sa organizovanim kriminalom, tačnije, sumnje u trgovinu narkoticima i pranja novca.

Protiv Nasera Kelmendija je pred Tužilaštvom BiH vođeno nekoliko krivičnih istraga, zbog ubistva, kriminala i korupcije, ali nikada nije optužen niti za ijedno krivično djelo pred bh. pravosudnim organima.

Josip Šimić-Đinđić